Dok neke države poput Francuske možda zaziru od genetski modificirane hrane, Indija si ne može priuštiti zazor od ulaganja u tehnologije koje će povećati proizvodnju a mogu pridonijeti i otklanjanju nutricionističkih nedostataka povezanih s vegeterijanskom prehranom većine stanovnika, kazao je Kapil Sibal.
"Ne možemo zatvarati oči pred mogućnošću primjene biotehnologije u poljoprivredi", ustvrdio je indijski ministar na konferenciji u Chicagu.
"Istodobno ne možemo odstupati od cilja održivog razvoja u kontekstu zaštite okoliša i temeljnih interesa poljoprivrednika kao i sigurnosti potrošača. Zato će naš pristup biti prilagođen konkretnom slučaju", rekao je.
Prinosi u Indiji osjetno su niži nego u većini drugih država a aktualna stopa rasta proizvodnje morat će biti utrostručena kako bi zemlja mogla prehraniti sve veći broj svojih stanovnika.
Znanstvenici trenutno rade na kreiranju usjeva osjetno obogaćenih željezom koji će omogućiti da 70 posto stanovnika Južne Azije koji pate od manjka tog minerala poboljšaju razinu hemoglobina u krvi.
Indija već tri godine proizvodi genetski modificirani pamuk a uskoro bi trebala dozvoliti i uzgoj dodatnih 13 kultura, uključujući rižu, slanutak, krumpir, cvjetaču i patlidžan.
"Moramo biti jako, jako oprezni u vezi sa sigurnosnim standardima. Moramo se pobrinuti da utvrdimo regulatorne procedure koje neće naškoditi bioraznolikosti našeg ekosustava koja bi zapravo trebala postati izvor inovacija a ne njihova žrtva", naglasio je indijski ministar.
U sektoru zdravstva indijske kompanije moraju ulagati u biotehnološka istraživanja kako bi otkrili nove metode liječenja i nove lijekove za "bolesti siromašnih" poput malarije, koje velike multinacionalne kompanije jednostavno ignoriraju, ustvrdio je Sibal.
Indija namjerava razviti svoju industriju utemeljenu na bioznanostima na jednak način na koji je razvijala svoju industriju utemeljenu na informatičkoj tehnologiji, što će rezultirati otvaranjem hitno potrebnih novih radnih mjesta ali će pridonijeti i drastičnom smanjenju troškova liječenja zbog niskih troškova proizvodnje. Inače zemlja već sada proizvodi oko polovine cjepiva u svijetu po cijeni od samo nekoliko penija za dozu.