Remek-djelo čuvene norveške spisateljice velika je srednjovjekovna saga na više od tisuću stranica, za koju je autorica dobila Nobelovu nagradu za književnost. U djelu u tri sveska, nastalom od 1920. do 1922. godine, dočarana je zanimljiva i živopisnu slika srednjega vijeka na europskom sjeveru, no u središtu je čovjek i ljudska sudbina. Kako je naglasio glavni urednik Verbuma Petar Balta, trilogija je zbog kršćanske tematike više od šezdeset godina bila nedostupna hrvatskoj čitateljskoj publici i stoga je gotovo nepoznata.
Predstavljanju trilogije nazočan je bio i jedan od najvećih hrvatskih romanopisaca Ivan Aralica, kojega je, kako je rekao, upravo čitanje "Kristine - Lavransove kćeri" nadahnulo na pisanje njegova najnovijeg romana "Sunce", također izdanog u nakladi Verbuma i predstavljenog na ovogodišnjim "Danima kršćanske kulture".
Po riječima književnika Božidara Petrača, koji je predstavio knjigu norveške spisateljice, osim književne i općeljudske vrijednosti, to djelo pokazuje da je moguće stvarati kršćanski nadahnutu književnost i da se pri tome ne mora pobjeći od života i stvarnosti.
Kao alternativu nasilju, grijehu i neredu, Sigrid Undset nudi katoličku viziju stvarnosti, koja je sasvim realna, ne cenzurira i ne briše ništa ljudsko i slabo, ali koja to, zahvaljujući snazi oproštenja, preobražava i tako čini život dostojnim življenja, poručio je Petrač.