Ideju o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine snažno podupire Europska unija i Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe. Na prijedlog hrvatskog premijera Ive Sanadera prihvaćeno je da se to učini kroz proširenje CEFTA-e na preostale zemlje koje dosad nisu bile tim sporazumom o slobodnoj trgovini.
Trenutačno su članice CEFTA-e Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Makedonija, a do kraja godine u nju bi trebale ući i Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Albanija i Moldavija.
Bugarska i Rumunjska će izići iz CEFTA-e s danom ulaska u EU-u 1. siječnja 2007. ili 2008. CEFTA, osnovana 1992. obuhvaćala je i zemlje koje su 2004. godine ušle u Europsku uniju.
Europska komisija ističe da podržava stvaranje jedinstvene zone slobodne trgovine u jugoistočnoj Europi, ali ona neće izravno sudjelovati u pregovorima. "Aktivno podupiremo ideju o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, ali to neće utjecati na naše odnose sa zemljama zapadnog Balkana, koji ostaju bilateralni, na temelju postignuća svake od tih zemalja", rekao je izvor Komisije.
Multilateralni sporazum bi trebao biti potpisan do kraja ove, a stupio bi na snagu do kraja sljedeće godine. On će zamijeniti 31 postojeći bilateralni sporazum zaključen između tih zemalja.
Da bi se CEFTA mogla proširiti, sudionici će morati ublažiti pristupna pravila, tako da se više neće tražiti članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) ni institucionalizirani odnos s EU-om, što je dosad bio slučaj. Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora nisu članice WTO-a, a nemaju ni potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.
Nova CEFTA pokrivat će regionalnu trgovinu robama, trgovinu uslugama, zaštitu intelektualnog vlasništva, tržišno natjecanje i javne nabave. Jedinstveni set pravila trebao bi, prema ocjenama Komisije i Pakta o stabilnosti, biti primamljiviji za strane investitore.
Od 2001. godine zemlje jugoistočne Europe međusobno su potpisale 31 bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini. Prema podacima Europske komisije, provedba tih sporazuma dovela je do znatnog povećanja trgovine unutar regije. Od 2002. do 2004. godine trgovina unutar regije povećana je za 33 posto s 2,6 milijardi na 3,5 milijarde eura.
Hrvatski izvoz u te zemlje u istom razdoblju povećao se za 227 milijuna eura - s 839 milijina na 1.066 milijuna eura, što je povećanje od 27 posto.
U Europskoj uniji se slažu da postoji još potencijala za opseg trgovine kako unutar regije, tako i u trgovine regiji s ostalim svijetom.
Od 2001. do 2005. trgovinska razmjena između tih zemalja i EU-a povećala se za 53 posto s 52.090 milijuna na 79.770 milijuna eura. Hrvatska je u tom razdoblju povećala trgovinsku razmjenu s EU-om za 41 posto s 10.169 milijuna na 14.340 milijuna eura.