"Vrlo sam zadovoljna današnjim sastankom, na kojem je potvrđena europska perspektiva svih zemalja regije ali i individualni pristup temeljem individualnih postignuća. Nekoliko sudionika je pohvalilo napore Hrvatske da se pojača regionalna suradnja napose u području gospodarstva i slobodne trgovine", izjavila je ministrica nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i njihovih kolega iz zemalja obuhvećenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, na kojem je prihvaćena zajednička izjava za novinare .
"Sudionici potvrđuju punu potporu Solunskoj agendi sa summita 2003. te Procesu stabilizacije i pridruživanja koji ostaje okvir za europski put zemalja zapadnog Balkana. U tom pogledu, EU potvrđuje da budućnost zapadnog Balkana leži u Europskoj uniji. EU je podsjetila da se rasprava o proširenju treba održati tijekom 2006. godine kako je to zaključilo Vijeće 12. prosinca 2005. EU također bilježi da apsorpcijske sposobnosti EU-a moraju biti uzete u obzir", kaže se u zajedničkoj izjavi za novinare usuglašenoj na sastanku.
"Sudionici su se složili da napredak svake zemlje prema EU-u i dalje ovisi o individualnim zaslugama u ispunjavanju uvjeta i zahtjeva iz Kopenhaških kriterija i Procesa stabilizacije i pridruživanja, uključujući punu suradnju s Haškim sudom", stoji u nacrtu zajedničke izjave.
Na samom je sastanku dogovoreno da se u zajedničku izjavu ubaci članstvo u EU kao krajnji cilj. "Zemlje zapadnog Balkana učinile su znatan napredak u područjima stabilnosti, demokracije i ekonomskog oporavka. Sve su tijekom posljednje godine napravile značajne korake na putu prema EU-u, čiji je krajnji cilj članstvo u EU-u u skladu sa Solunskom deklaracijom", stoji u izjavi.
Na prijedlog Hrvatske u izjavi je prihvaćeno da se zona slobodne trgovine uspostavi kroz proširenje Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA).
"EU će i dalje praktičnim mjerama pomagati zemljama zapadnog Balkana kako bi europsku perspektivu učinile opipljivijom. U tom kontekstu, sudionici ohrabruju regionalnu suradnju, uključujući i izgradnju zone slobodne trgovine kroz CEFTA-u", kaže se u izjavi.
Povjerenik Europske komisije Olli Rehn potvrdio je da će 6. travnja u Bukureštu početi pregovori o ugovoru o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi. Na poziv premijera Rumunjske Calina Popescua-Tariceanua, predsjedavajućeg CEFTA-e, i Erharda Buseka, posebnog koordinatora Pakta o stabilnosti, u Bukureštu će se okupiti premijeri Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Makedonije i predstavnici UNMIK-a.
Unutar EU-a nakon neuspjelih referenduma o europskom ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj, čiji se neuspjeh dijelom pripisuje činjenici što zadnje proširenje nije dobro objašnjeno javnosti, počele su se javljati ideje da bi trebalo usporiti daljnje širenje dok se ne razriješi dvojba proširenje ili produbljenje. Upravo je na zahtjev Francuske u tekstu zajedničke izjave spomentuto da se "u obzir treba uzeti i asporpcijska mogućnost" EU-a.
Franucuski ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy ponovio je da je neslaganje s proširenjem bilo jedan od čimbenika za odbacivanje ustava u Francuskoj i Nizozemskoj. "Potrebna nam je podrška naših građana za nastavak procesa proširenja", rekao je Douste-Blazy.
Nizozemski ministar vanjskih poslova Ben Bot izjavio je da će EU inzistirati na strogom ispunjavanju europskih standarda. "Perspektiva je i dalje otvorena, ali zemlje regije moraju poštovati kriterije, što ćemo mi striktno nadzirati", rekao je Bot, koji je priznao da Francuska ne gleda blagonaklono prema novim proširenjima. Britanski ministar vanjskih poslova relativizirao je francusko kočenje, rekavši da će Pariz na kraju prihvatiti svaku novu članicu, kao što je prihvatio i Britaniju nakon dvostruke odbijenice na referendumima, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća.