POSLOVNI PREGLED broj 465
23. - 30. ožujka 2006.
SADRŽAJ:
SANADER: HRVATSKA LANI OSTVARILA RAST OD 4,3 POSTO 2
HANFA O PLIVI I TLM-U 2
HAT RJEŠENJEM UTVRDILO PROMJENE STANDARDNE PONUDE T-MOBILEA I VIPNETA 2
HAT: T-COM PREMA NOVIM OPERATERIMA MORA SNIZITI CIJENE I NAKNADE 2
JAVNI POZIV ZA PROJEKT PODUZETNIČKI CENTRI 2
BULIĆ: OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA BIT ĆE USPJEŠNIJA OD LANJSKE 3
CARDS PROJEKT POTPORE CARINSKOJ UPRAVI NA PODRUČJU TROŠARINA 3
MOJPOSAO: POSLODAVCI OČEKUJU RAST BROJA ZAPOSLENIH I PLAĆA 3
DZS: DVIJE TREĆINE ZAPOSLENIH S NETO PLAĆOM DO 4.500 KUNA 3
RAST PRIHODA NAUTIČKIH LUKA 16,2 POSTO 4
PROMET U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI LANI 228 MILIJARDI KUNA 4
PROŠLE GODINE PROIZVEDENO 601.748 TONA PŠENICE 4
ZABA: DOBIT OD 902,73 MLN KUNA NAJVEĆIM DIJELOM U REZERVE 4
HAMAG I ZABA POTPISALI SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI 4
KREDITI CROATIA BANKE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE 5
VISA: SNAŽAN PORAST POTROŠNJE INTERNETOM I TELEFONSKIM PLAĆANJEM 5
HVB SPLITSKA BANKA: BEZ NAKNADE NA SVIM BANKOMATIMA 5
PLIVA: ACTAVISOVA PONUDA NIJE PRIJATELJSKA 5
ACTAVIS NEMA DIONICA PLIVE; NAKON ANALIZE MOGUĆA NOVA PONUDA 5
GRUPA PODRAVKA U 2005. OSTVARILA 62,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI 6
BELIŠĆE: POČELA ISPORUKA STROJEVA U SAD I JUŽNU AFRIKU 6
DOBIT MEDIKE 10,6 MILIJUNA KUNA, A GRUPE 12,45 MILIJUNA KUNA 6
GRUPA DALEKOVOD: BRUTO DOBIT 92 MILIJUNA KUNA 6
VODIČANKA: GUBITAK OD 33,8 MILIJUNA KUNA 7
GRUPA T-HT: LANJSKA DOBIT 1,9 MILIJARDI KUNA, KAO I GODINU PRIJE 7
ATLAS POSLOVAO S NETO DOBITI OD 3,8 MILIJUNA KUNA 7
ĐAKOVŠTINA: NETO DOBIT 442 TISUĆE KUNA 7
PLINACRO: POČETKOM LISTOPADA ZAVRŠETAK GRADNJE PLINOVOD PULA-KARLOVAC 8
TONDACH PREUZEO ĐAKOVAČKU CIGLANU 8
SPAČVA OBJAVILA PONUDU ZA PREUZIMANJE EXPORTDRVA 8
TVRTKA KING ICT PREDSTAVILA ECDLBOX 8
IN2 PUTEM PARTNERA JAČA PRISUSTVO U CRNOJ GORI 8
NEXE GRUPA POSTAJE DD; NAJAVLJUJU IZDAVANJE OBVEZNICA 9
MMF IZVRŠIO DRUGI PREGLED STAND-BY ARANŽMANA S HRVATSKOM 9
U HGK POSLOVNI SKUP HRVATSKIH I KOSOVSKIH GOSPODARSTVENIKA 9
IZASLANSTVO HOK-A U BELGIJI 9
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
SANADER: HRVATSKA LANI OSTVARILA RAST OD 4,3 POSTO
Hrvatska je u prošloj godini ostvarila gospodarski rast od 4,3 posto, neslužbeni je podatak kojega je u utorak iznio premijer Ivo Sanader. To je iznimno velik iskorak, jer su procjene pri planiranju proračuna govorile da bi gospodarski rast u 2005. mogao biti između 3,6 i 3,7 posto, kazao je premijer na početku sjednice Vlade, održane u utorak. Sanader ističe kako neslužbeni podatci, a uskoro se očekuje i njihova službena objava, govore da je gospodarski rast u zadnjem tromjesečju prošle godine bio 4,9 posto. Prema službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvom tromjesečju prošle godine gospodarski je rast iznosio 1,8 posto, drugom 5,1 posto te trećem 5,2 posto u odnosu na ista razdoblja godinu prije. I ministar financija Ivan Šuker iznosi pozitivne gospodarske trendove - industrijska proizvodnja u zadnjih deset mjeseci porasla je 5,2 posto, a proračunski su prihodi u prava su tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasli za 14 posto. Rast prihoda posljedica je i zahvaćanja u sivu ekonomiju, ističe Šuker. Iznosi podatke i o smanjenju proračunskog deficita u prvom tromjesečju - u prvom tromjesečju prošle godine iznosio je 3,7 milijardi kuna, a u prvom tromjesečju ove godine 1,7 milijardi kuna.
HANFA O PLIVI I TLM-U
Pliva nije pogriješila što nije odmah izvijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), burzu ili javnost o nedavnoj preliminarnoj ponudi islandskog Actavisa s obzirom da se ne radi o obvezujućoj ponudi, rekao je na u ponedjeljak održanoj konferenciji za novinare član Uprave Hanfe Ivo Šulenta. Nitko nije podnio obvezujuću ponudu ni Plivi niti je o tome izvijestio Hanfu, dakle riječ je o neslužbenoj ponudi Actavisa, a da se radilo o nečem konkretnom, istaknuo je Šulenta, Pliva bi, kao i do sada, sigurno izvijestila sve koje je trebala. Dodao je kako na svijetu ima desetak ozbiljnih, velikih generičkih kompanija koje su sigurno zainteresirane za Plivu ili provode dubinsku analizu poslovanja te tvrtke, ali "gdje bi Pliva stigla kad bi sve to objavljivala", rekao je Šulenta. Ujedno je izrazio uvjerenje da će se o eventualnoj konkretnoj ponudi najveća hrvatska farmacutska kompanija sigurno na vrijeme oglasiti. Odgovarajući pak na novinarski upit oko suspenzije trgovanja dionicama šibenske Tvornice lakih metala (TLM) na Zagrebačkoj burzi, Šulenta je kazao kako se trenutno trguje sa svega 12 posto dionica TLM-a te to društvo, kao i Agencija nisu mogli dopustiti da "nekolicina spekulativnih trgovanjem isforsira cijenu dionica i na taj način očekuje višu cijenu prilikom objavljivanja ponude za preuzimanje". TLM, naime, uskoro ide u privatizaciju, a strateški partner, rekao je Šulenta, možda ne bi pristao na tako visoku cijenu prilikom preuzimanja, zbog čega bi cijela transakcija mogla propasti.
HAT RJEŠENJEM UTVRDILO PROMJENE STANDARDNE PONUDE T-MOBILEA I VIPNETA
Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAT) rješenjem je T-Mobileu Hrvatska i Vipnetu odredilo da u Standardnu ponudu pristupa mreži i međusobnog povezivanja unesu izmjene, kako bi, kako su objasnili, ponuda bila u skladu s odredbama Zakona o telekomunikacijama i Pravilnika o pristupu mreži i međusobnom povezivanju. Novost za krajnje korisnike je u tome da će oni od sada moći koristiti usluge s dodanom vrijednošću u mreži svih operatora, kaže se u priopćenju HAT-a. Dosad je samo T-Com mogao davati te usluge, a riječ je o posebnim servisima koji se biraju početnim brojem 060. Sada će to moći i druga dva operatora u fiksnoj telefoniji, Portus i Optima, pojašnjava glasnogovornica HAT-a Petra Škof Mikulek.
HAT: T-COM PREMA NOVIM OPERATERIMA MORA SNIZITI CIJENE I NAKNADE
Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije odredilo je trgovačkom društvu HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., da izmjeni Standardnu ponudu za usluge međusobnog povezivanja čime se smanjuju cijene i naknade troškova međusobnog povezivanja u fiksnoj telefoniji. Tako "operator više neće morati plaćati troškove pripreme pristupne točke na lokaciji T-Com-a, već će operatori koji se međusobno povezuju snositi troškove pripreme pristupne točke svaki na svojoj strani". T-Com je morao dostaviti količinske popuste na cijene vodova za međusobno povezivanje, a troškovi korištenja vodova međusobnog povezivanja će se dijeliti između T-Com-a i operatora i to ovisno o omjeru prometa koji će prolaziti navedenim vodovima.
JAVNI POZIV ZA PROJEKT PODUZETNIČKI CENTRI
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva objavilo je u srijedu Javni poziv za Projekt "Poduzetnički centri i regionalne razvojne agencije" za 2006. godinu, s ciljem jačanja institucionalne podrške gospodarskim subjektima putem poduzetničkih potpornih institucija, objavljeno je iz tog ministarstva. Korisnici projekta su poduzetnički centri, tehnološki centri, regionalne/lokalne razvojne agencije. Osnivači ovih institucija mogu biti jedinice lokalne/područne samouprave, ostale institucije, pravne ili fizičke osobe koji trebaju osigurati stručno osoblje, prostor i opremu za provedbu utvrđenih programa, kao i financijska sredstva za svoje djelovanje. Javni pozivi, tekstovi projekata i obrasci za prijavu nalaze se na web stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr.
BULIĆ: OVOGODIŠNJA TURISTIČKA SEZONA BIT ĆE USPJEŠNIJA OD LANJSKE
Ovogodišnja turistička sezona bit će zahtjevna, bit će za korak uspješnija od lanjske, uz potvrdu podignute kvalitete ponude, ocijenili su državni tajnik za turizam Zdenko Mičić i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić. Ranije predviđeno povećanje od dva posto u dolascima gostiju i noćenjima na nacionalnoj razini u ovom trenutku postaje realnost, kazali su u HTZ-u, uz napomenu kako će se tek nakon Uskrsa moći govoriti o konkretnijim brojkama i detaljnijim procjenama za ostatak sezone. Na u utorak održanoj sjednici Turističkog vijeća HTZ-a ocijenjeno je da je opće raspoloženje prema Hrvatskoj na svim tržištima pozitivno, a zbog pojave ptičje nema značajnijih posljedica iako je globalno došlo do zastoja knjiženja u turizmu. Na u utorak održanom sastanku istaknuta je nužnost ulaganja u regionalnu turističku promociju kao i u kvalitetu usluga. Proizvod koji se nudi, kako je rečeno, mora biti kvalitetan i njegova kvaliteta treba rasti iz godine u godinu.
CARDS PROJEKT POTPORE CARINSKOJ UPRAVI NA PODRUČJU TROŠARINA
Jačanje administrativne učinkovitosti hrvatske Carinske uprave na području posebnih poreza te prilagodba hrvatskog carinskog sustava standardima Europske unije predstavljaju jedan od prioriteta na putu približavanja Hrvatske EU, a ujedno su i cilj CARDS 2003 projekta "Potpora Carinskoj upravi na području trošarina". Rekla je to na u petak održanom obilježavanju početka provođenja ovog 800 tisuća eura vrijednog 18-mjesečnog projekta pomoćnica ravnatelja Carinske uprave Vesna Kadić. Provođenje ovog projekta, kazala je Kadić, trebalo bi rezultirati i uspostavom tzv. EMCS (Excise Movement Control System) sustava kontrole kretanja trošarina, odnosno IT sustava kojim će se hrvatski carinski sustav danom ulaska Hrvatske u EU moći u potpunosti povezati sa sustavom Unije. S provođenjem ovog projekta započelo se početkom ožujka, a prema riječima Wolfganga Muellera, voditelja projekta sa strane twinning partnera - Austrije, do sada je provedena ocjena stanja te preporuke, koje će biti temelj za izradu trošarinske strategije Hrvatske. Prvi 'draft' te strategije, kazao je Mueller, izrađen je u četvrtak, a nakon što ga tijekom narednih dana ocijene austrijski stručnjaci, kroz mjesec dana ta bi strategija trebala biti na raspolaganju hrvatskoj Carinskoj upravi.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
MOJPOSAO: POSLODAVCI OČEKUJU RAST BROJA ZAPOSLENIH I PLAĆA
Većina poslodavaca u Hrvatskoj namjerava povećati broj zaposlenih te smatra da će u idućem razdoblju morati povećavati plaće barem jednakom brzinom kojom su ih povećavali do sada, pokazalo je istraživanje koje je proveo web portal MojPosao.net. Naime, od ukupno anketirana 144 poslodavca, njih 72,2 posto najavilo je novo zapošljavanje, a njih 61,4 posto povećanje plaća zaposlenicima. Istraživanje je provedeno u veljači ove godine, a pokazalo je da je u tom razdoblju broj poslodavaca koji očekuje rast plaća povećan u odnosu na njih 54,5 posto, koliko ih je to očekivalo u zadnjem kvartalu prošle godine. Pritom je većina poslodavaca koja je najavila povećanje broja zaposlenika, odnosno njih 62,5 posto, izjavila da će to učiniti zbog rasta poslovanja, dok ih 26,9 posto drži da imaju premali broj radnika za postojeće poslovanje.
DZS: DVIJE TREĆINE ZAPOSLENIH S NETO PLAĆOM DO 4.500 KUNA
Oko 70 tisuća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u ožujku prošle godine primilo je mjesečnu neto plaću manju od 1.900 kuna, a nasuprot njima, oko 50 tisuća ih je primilo plaće više od 8.000 kuna. Naime, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u pravnim je osobama u ožujku 2005. bilo ukupno 943.745 zaposlenih, a od toga je 7,4 posto njih za taj mjesec primilo neto plaću manju od 1.900 kuna, a plaću višu od 8.000 kuna njih 5,2 posto. Statistika pokazuje da je najveći dio zaposlenih, njih oko dvije trećine, ili više od 627 tisuća zaposlenika za ožujak prošle godine primilo neto plaću do 4.500 kuna. Prosječna hrvatska plaća za ožujak 2005. iznosila je 4.390 kuna.
RAST PRIHODA NAUTIČKIH LUKA 16,2 POSTO
Prihod hrvatskih luka nautičkog turizma u 2005. godini iznosio je 368,1 milijuna kuna, pri čemu je 261,8 milijuna kuna ili 71,1 posto ostvareno od iznajmljivanja vezova. U odnosu na 2004. godinu, ukupni prihod hrvatskih nautičkih luka veći je za 16,2 posto, dok je prihod od iznajmljivanja vezova veći za 8,4 posto. U lukama nautičkog turizma na kraju prošle godine, na stalnom vezu bilo je 13.285 plovila, što je za 3,7 posto više nego krajem 2004. Vezom u moru koristilo se 90 posto, a isključivo mjestom na kopnu 10 posto. Istraživanjem DZS-a obuhvaćene su 84 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 50 marina (od toga 7 suhih marina) i 36 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina njihova akvatorija je 3,9 milijuna četvornih metara, a broj vezova 15.058.
PROMET U DISTRIBUTIVNOJ TRGOVINI LANI 228 MILIJARDI KUNA
Poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) u Hrvatskoj su tijekom prošle godine u distributivnoj trgovini ostvarili ukupno 227,98 milijardi kuna prometa, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Pritom su pravne osobe ostvarile 214,9 milijardi kuna prometa, a obrtnici 13,07 milijardi kuna. Najveći dio prometa u distributivnoj trgovini u prošloj godini, odnosno gotovo 202,9 milijardi kuna, realiziran je u trgovačkim djelatnostima, dok je promet u netrgovinskim djelatnostima iznosio 25,08 milijardi kuna. Najveći je promet pritom ostvaren u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima - veći od 105,6 milijardi kuna.
PROŠLE GODINE PROIZVEDENO 601.748 TONA PŠENICE
Proizvodnja pšenice u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosila 601.748 tona ili 4,11 tona po hektaru, a požnjevena sa 146.253 hektara, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom su poslovni subjekti i njihovi dijelovi ostvarili prirod od 201.426 tona ili 4,68 tone po hekatu, dok je proizvodnja pšenice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima iznosila 400.322 tone ili 3,88 tona po hektaru.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
ZABA: DOBIT OD 902,73 MLN KUNA NAJVEĆIM DIJELOM U REZERVE
Zagrebačka banka (ZABA) je prošle godine ostvarila neto dobit u iznosu većem od 902,73 milijuna kuna, od čega će 902,44 milijuna kuna biti raspoređeno u rezerve banke, navodi se u obavijesti ZABA-e, koju u petak prenosi Zagrebačke burza. Nadzorni odbor ZABA-e je, naime, prihvatio prijedlog Uprave banke da se iz prošlogodišnje dobiti svega 294.450 kuna isplati za dividende, i to samo imateljima povlaštenih dionica bez prava glasa, izdanih II. emisijom serije C. Riječ je o dividendi u iznosu od 26 kuna po dionici. Kako se navodi u priopćenju, "raspored dobiti Zagrebačke banke u njene rezerve osigurat će daljnji rast vrijednosti njezine imovine, jačanje tržišne pozicije i njene Grupe na korist njenih klijenata i dioničara".
HAMAG I ZABA POTPISALI SPORAZUM O POSLOVNOJ SURADNJI
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) i Zagrebačka banka potpisale su u ponedjeljak sporazum o poslovnoj suradnji koji će, kako je rečeno, pridonijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva te povećanju njegova udjela u cjelokupnom gospodarstvu zemlje. Jedna od temeljnih značajki sporazuma je što će izdavanje garancija omogućiti kreditiranje i ostvarenje kvalitetnih poduzetničkih projekata u slučajevima kada poduzetnici nemaju dovoljno instrumenata osiguranja kojima bi udovoljili kreditnom zahtjevu. U Zagrebačkoj banci očekuju da će ova suradnja rezultirati plasiranjem znatnog broja poduzetničkih kredita za kvalitetne projekte, čime će se omogućiti veći stupanj zaposlenosti i ravnomjerniji razvoj hrvatskog gospodarstva. Garancija HAMAG-a instrument je osiguranja kojim se garantira za glavnicu kredita u postotku od 40 do 80 posto, ovisno o programu, a do maksimalnog iznosa kredita u visini pet milijuna kuna. Potpisnici sporazuma, predsjednik Uprave HAMAG-a Tomislav Kovačević i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković istaknuli su kako je malo i srednje gospodarstvo generator gospodarskog rasta i zapošljavanja, čemu će pridonijeti i suradnja spomenute dvije tvrtke. Luković je kazao kako se ZABA zadnjih pet godina intenzivno bavi kreditiranjem malog i srednjeg poduzetništva pa je tako lani malom i srednjem poduzetništvu odobrila gotovo 5,5 milijardi kuna kredita, što je deset posto više nego u godini ranije. U ovoj pak godini, kako je rekao, taj bi iznos trebao biti 15 posto veći nego lani. HAMAG je prošlegodine odobrio 87 garancija u iznosu od 60,7 milijuna kuna, za iznos kredita u visini od 108,5 milijuna kuna, što je omogućilo ukupne investicije u planiranom iznosu od 170 milijuna kuna. Lani je prosječan iznos kredita iznosio više od milijun kuna, dok je garancija iznosila oko 57 posto.
KREDITI CROATIA BANKE ZA PRIPREMU TURISTIČKE SEZONE
Od početka travnja ove godine Croatia banka će započeti s odobravanjem kredita za pripremu turističke sezone i poboljšavanje turističke ponude, u cilju razvoja hrvatskog turističkog proizvoda te obogaćivanju i poboljšavanju turističke ponude, objavili su u srijedu iz te banke. Iznosi kredita kretat će se od 10 tisuća kuna za fizičke osobe i 30 tisuća kuna za pravne osobe, pri čemu gornji limiti nisu ograničeni. Kamatna stopa na kredite iznosi 7,9 posto godišnje, uz otplatu u tri mjesečne rate, od kojih prva rata dospijeva krajem ovogodišnje turističke sezone, odnosno 31. kolovoza. Akcija traje do 30. lipnja, a namijenjena je fizičkim osobama, obrtnicima i trgovačkim društvima za financiranje nabavke roba, usluga, potrošnog materijala, hrane, pića, održavanje interijera, eksterijera i dr.
VISA: SNAŽAN PORAST POTROŠNJE INTERNETOM I TELEFONSKIM PLAĆANJEM
Ukupna vrijednost transakcija hrvatskih korisnika Visa kartica putem Interneta i telefonskim plaćanjima u prošloj godini premašila je iznos od 30 milijuna kuna, objavili su u srijedu iz kartičarske kuće Visa International. Pritom su hrvatski korisnici Visa kartica putem Interneta utrošili 16 milijuna kuna ili 84 posto više u odnosu na prethodnu godinu, a transakcijama putem telefona 15 milijuna kuna ili 50 posto više nego u 2004. Uz 8 postotni rast telefonskog plaćanja, zabilježen je i značajan - 96 postotni rast broja online transakcija, a sve to, kažu u Visa Internationalu, ukazuje da hrvatski građani sve više uviđaju prednosti i sigurnost online plaćanja. U usporedbi sa susjednim zemljama iz regije Jugoistočne Europe, prosječna vrijednost transakcije u Hrvatskoj iznosila je više od 600 kuna, što je nešto više od Bugarske i Rumunjske te za gotovo 200 kuna više nego u Srbiji i Crnoj Gori.
HVB SPLITSKA BANKA: BEZ NAKNADE NA SVIM BANKOMATIMA
Klijenti HVB Splitske banke od sada će na svim bankomatima u Hrvatskoj moći podizati novac bez naknade, najavili su predstavnici HVB Splitske banke na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak, na kojoj su predstavili i nove bankarske pakete. Tako će do gotovine bez naknade na svim bankomatima diljem Hrvatske moći doći svi vlasnici paketa Comfort i Premium, dok će tri besplatne transakcije biti dostupne i studentima u sklopu paketa "Student novi".
4. TVRTKE
PLIVA: ACTAVISOVA PONUDA NIJE PRIJATELJSKA
Uprava farmaceutske kompanije Pliva ocijenila je u ponedjeljak da ponuda islandske kompanije Actavis za preuzimanjem Plive nije prijateljska, pojasnivši tu ocjenu riječima da se "u prijateljskim spajanjima najveći dio posla odradi prije nego što se o tome obavijesti javnost". Iz Plive još jednom, nakon predstavljanja Actavisove ponude, u ponedjeljak u Zagrebu, koji nudi 570 kuna za dionicu Plive, naglašavaju da tu ponudu drže "neatraktivnom kako za dioničare tako i za zaposlene, kao i s aspekta vrijednosti kompanije". "Ako usporedimo slične transakcije u industriji, vidljivo je da su one rezultirale većom dobiti za vlasnike, uzevši u obzir sve relevantne financijske pokazatelje. Cilj konsolidacije je da kompanija iziđe jača - a mi u ovom trenutku ne vidimo da bi Pliva time ojačala", kažu iz Plive. Osim brige o vlasnicima, ne smijemo ignorirati, kažu u Plivi, ni što bi potencijalno spajanje značilo za više od 6.000 Plivinih zaposlenika. Iz Plive naglašavaju da će dio proizvodnje iz Dresdena i SAD-a biti prebačen u Zagreb te da se u drugom polugodištu ove godine očekuje veći obujam proizvodnje u Zagrebu, što vodi povećanju broja zaposlenih u proizvodnji. Plivino vodstvo ističe i da je "Actavis zbog brojnih akvizicija u posljednjih par godina vrlo zadužena kompanija, pa je za očekivati da bi Pliva ovim spajanjem snosila teret Actavisovog duga". Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Plive Željko Čović kratko je komentirao da "u ponedjeljak nismo čuli ništa novog glede Actavisove ponude te stoga i dalje ostajemo pri stajalištu da je islandski prijedlog neatraktivan. Uvjereni da će vrijednost kompanije temeljem naše strategije i dalje rasti", kazao je Čović.
ACTAVIS NEMA DIONICA PLIVE; NAKON ANALIZE MOGUĆA NOVA PONUDA
Islandska generička kompanija Actavis nema dionica faramecutske tvrtke Pliva, ustvrdio je u ponedjeljak predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Actavisa Robert Wesmann, pojasnivši da im nije namjera na takav način preuzimati kompaniju već uz prijateljski i pozitivan dijalog dogovoriti povezivanje dviju tvrtki, čime bi se stvorila treća na svijetu generička kompanija. Preliminarna neobvezujuća ponuda, koju je Actavis 13. ožujka predao upravi Plive za preuzimanjem cjelokupnog izdanog dioničkog kapitala Plive, polazi od nuđenja 570 kuna po dionici (18,6 dolara po GDR-u), što znači da Plivu procjenjuju na oko 1,6 milijardi dolara. Drži da je riječ o fer ponudi i cijeni koja predstavlja 35 premije za Plivine dioničare u odnosu na prosječnu cijenu Plivine dionice u zadnja tri mjeseca, odnosno 48 posto premije u odnosu na cijenu dionice u zadnjih 12 mjeseci. No, ponuda će ovisiti o dubinskoj analizi odnosno utvrdi li se da postoji veća vrijednost nego se to izvana može vidjeti, ta cijena može biti i veća, istaknuo je Wessman na u ponedjeljak održanoj konferenciji za novinare u Zagrebu. Predstavljajući preliminarnu ponudu, Wessman je kazao da bi "spajanjem Plive i Actavisa" Hrvatska postala središtem za srednju i istočnu Europu i ujedno ključni centar za buduća istraživanja i razvoj za cijelu Grupu, a ujedno bi bio u Hrvatsku bio preseljen dio proizvodnje, napose za zapadna tržišta i SAD. U svemu bi značajnu ulogu imalo postojeće Plivino ime, odnosno brand, koji bi bio zadržan na ključnim tržištima na kojima je jače od Actavisova, kazao je prvi čovjek islandske tvrtke. Iz Actavisa najavljuju listanje dionica te tvrtke na Zagrebačkoj burzi kako bi domaći investitori, nakon spajanja, imali mogućnost ulaganja u treću generičku kompaniju na svijetu, čiji bi tržišni udjel iznosio 2,8 posto odnosno s prihodima od oko 2,1 milijardu eura.
GRUPA PODRAVKA U 2005. OSTVARILA 62,6 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI
Grupa Podravka u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 62,6 milijuna kuna, što je za 15,4 posto manje nego u 2004. godini, a takav rezultata, kako je kazao predsjednik Uprave kompanije Darko Marinac rezultat je usklađivanja s novim Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) i izdvajanjima dodatnih rezervacija. Kako je pojasnio Marinac na u srijedu održanoj konferenciji za novinare, usklađenje s novim MSFI-jem rezultiralo je negativnim utjecajem na dobit 2005. godine od 33 milijuna kuna, a osim toga, negativan utjecaj na dobit imala su i dodatna izvanredna rezerviranja za sudske sporove u iznosu od 37 milijuna kuna (spor Belupa sa slovenskom tvrtkom Avena). Neto dobit iz redovnih aktivnosti (bez utjecaja MSFI-ja i dodatnih rezervacija) iznosi 124,8 milijuna kuna i veća je za 48 posto nego u 2004. Ukupna prodaja Grupe Podravka lani je ostvarena u iznosu od 3,4 milijarde kuna i veća je za 4,4 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je prodaja na hrvatskom tržištu porasla tri posto, na 1,8 milijardi kuna. Prodaja na tržištu jugoistočne Europe porasla je devet posto, na 789,2 milijuna kuna, na tržištu istočne Europe za 19 posto, na 134,9 milijuna kuna, a prodaja na tržištu zapadne Europe, prekooceanskih zemalja i Orijenta porasla je osam posto.
BELIŠĆE: POČELA ISPORUKA STROJEVA U SAD I JUŽNU AFRIKU
Tvrtka Harburg - Freudenberger Belišće započela je u petak isporuku 32 stroja za tvornicu guma Goodyear u SAD-u i dva u Južnu Afriku u skopu izvoznog projekta vrijednog 9,5 milijuna eura. Prema riječima Branka Vrbošića, voditelja Ureda Uprave za odnose s javnošću, u Belišću je do sada proizvedeno 800 strojeva za proizvodnju guma koji su plasirani diljem svijeta. Posebno je važnim ocijenio "što se svaki stroj izrađuje u Belišću, tu se montira i provjerava njegov rad, a potom se rastavlja, pakira na posebne palete i smješta u kontejnere, kamionima se prevozi do morskih luka i brodom do krajnjih odredišta". Poslovnim povezivanjem Belišća d.d. i njemačke kompanije ThyssenKrupp 1998. godine u Belišću je osnovana tvrtka Krupp - Belišće d.o.o., koja je od prošle godine u većinskom vlasništvu njemačke tvrtke Harburg - Freudenberger i trenutačno je najveći proizvođač strojeva za proizvodnju automobilskih guma.
DOBIT MEDIKE 10,6 MILIJUNA KUNA, A GRUPE 12,45 MILIJUNA KUNA
Najveći hrvatski farmaceutski veletrgovac, zagrebačka Medika, prošlu je godinu završila s neto dobiti u iznosu od 10,6 milijuna kuna, odnosno gotovo trostruko većem u odnosu na 3,27 milijuna kuna dobiti iz 2004., pokazuju podaci iz financijskog izvješća Medike koje u ponedjeljak prenosi Zagrebačka burza. Zarada po dionici Medike u 2005. godini iznosila je tako 367,29 kuna te je za 252,12 kuna veća od zarade u 2004. godini, što je posljedica veće ostvarene neto dobiti, koju u toj tvrtki pripisuju povećanju prihoda od prodaje u zemlji te ostalih financijskih prihoda. Ukupni prihodi Medike lani su porasli za 5,88 posto u odnosu na 2004., i to na 1,89 milijardi kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu povećani 4,24 posto, na više od 1,7 milijardi kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu istodobno su smanjeni za više od 31 posto, na 8,26 milijuna kuna, dok ostali prihodi bilježe rast za 24 posto, na 126,7 milijuna kuna, a financijski za čak 61 posto, na 38 milijuna kuna. Pritom se u pojašnjenju Uprave navodi da je u 2005. godini zabilježen porast prodaje u ljekarničkom kanalu, dok je istovremeno smanjena prodaja bolnicama i domovima zdravlja.
GRUPA DALEKOVOD: BRUTO DOBIT 92 MILIJUNA KUNA
Grupa Dalekovod realizirala je u 2005. ukupni prihod od 1,32 milijarde kuna i bruto dobit od 92,16 milijuna kuna, a u ovoj godini predviđa se povećati ukupni prihod od daljnjih 12 posto, objavljeno je iz Dalekovoda. Nadzorni odbor Dalekovoda d.d. Zagreb prihvatio je na prošlotjednoj sjednici informaciju o poslovanju Grupe za poslovnu 2005. godinu i plan poslovanja za 2006. godinu. Grupu čine uz maticu i sedam tvrtki kćeri u 100-postotnom ili većinskom vlasništvu Dalekovoda d.d., koje se nalaze u Dugom Selu, Vinkovcima, Doboju, Mostaru, Ljubljani, Varšavi i Freilassingu. Ostvarena je rekordna proizvodnja od preko 18.500 tona u V. Gorici i Doboju, a ocinčano je 22.000 tona u vlastitoj cinčaonici.
VODIČANKA: GUBITAK OD 33,8 MILIJUNA KUNA
Tvrtka koja se bavi ugostiteljstvom i turizmom Grupa Vodičanka lani je poslovala s neto gubitkom od 33,8 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 9,19 milijuna kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Varaždinska burza, na gubitak su utjecali visoki rashodi po osnovi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine (21,30 milijuna kuna), te visoki troškovi otpremnina djelatnika (4,9 milijuna kuna). Ukupni su prihodi tvrtke lani iznosili 67,8 milijuna kuna i veći su za 1,1 posto u odnosu na 2004. godinu. Prihodi od prodaje u zemlji ostvareni su u iznosu od 3,1 milijun kuna i manji su od istih u godini ranije kada su iznosili 6,1 milijun kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu povećani sa 24,48 milijuna kuna, na 28,13 milijuna kuna.
GRUPA T-HT: LANJSKA DOBIT 1,9 MILIJARDI KUNA, KAO I GODINU PRIJE
Grupa T-Hrvatske telekomunikacije poslovnu je 2005. završila s gotovo 8,82 milijardi kuna ukupnih prihoda, što predstavlja povećanje od 5,6 posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je ostvarena neto dobit od 1,93 milijarde kuna, što je na razini 2004. godine, objavili su u srijedu iz T-HT-a. Najveći porast prihoda lani zabilježen je u segmentu mobilne telefonije - rast od 18 posto, a ukupna operativna dobit tvrtke premašila je 2,26 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 7,1 posto u odnosu na 2004. godinu. Uprava i Nadzorni odbor na sjednici održanoj u utorak zajednički su utvrdili godišnja financijska izvješća T-HT Grupe za poslovnu godinu 2005. Godina 2005. prva je godina u kojoj T-HT posluje na potpuno liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu, suočen je s konkurencijom u svakom od segmenata svojeg poslovanja, navodi se u obavijesti. Napominju da "regulator provodi striktni režim kojim se zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavnim okvirom EU te promovira olakšani pristup alternativnim operatorima na tržište nepokretne i pokretne mreže". I u takvim uvjetima T-HT, ističu, zabilježio je vrlo uspješnu poslovnu godinu, i financijski i u pogledu ostvarenih tržišnih rezultata. Podsjeća se da je lani unutar T-HT Grupe provedena reorganizacija kojom je, nakon T-Mobilea, i T-Com postavljen kao zasebna poslovna jedinica te tako sada unutar krovnog T-HT branda funkcioniraju dva branda: T-Com, koji objedinjuje poslovanje nepokretne mreže, broadbanda, podatkovne mreže i poslovanja s operatorima, te T-Mobile - koji pruža usluge mobilne telefonije. U mobilnoj telefoniji T-Mobile je i dalje lider sa više od 1,9 milijuna korisnika, što je povećanje za 370.000 korisnika, čime je tržišni udio dosegnuo 52,1 posto.
ATLAS POSLOVAO S NETO DOBITI OD 3,8 MILIJUNA KUNA
Turističko putnička agencija Atlas u prošloj je godini ostvarila 3,8 milijuna kuna neto dobiti, što je značajan porast u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 1,2 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća te tvrtke koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupni su prihodi Atlasa lani iznosili 234,08 milijuna kuna i povećani su za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani za 20,4 posto, na 74,9 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 1,7 posto, na 132,8 milijuna kuna. U strukturi ukupnih prihoda 91 posto su poslovni prihodi koji bilježe rast od 8 posto u odnosu na 2004., navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.
ĐAKOVŠTINA: NETO DOBIT 442 TISUĆE KUNA
Tvrtka koja se bavi proizvodnjom kruha, brašna, peciva, kolača, tjestetnine, stočne hrane te uslugama silosa Đakovština d.d. u prošloj je godini ostvarila 442 tisuće kuna neto dobiti, što je značajno smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je dobit iznosila 4,8 milijuna kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza, ostvarena dobit je manja jer su poslovni i ukupni prihodi manji nego u 2004., a i iz razloga povećanja amortizacije za preko 20 posto. Na ukupan rezultat utjecao je i gubitak djela tržišta zbog ulaska brašna iz BiH na hrvatsko tržište, što je utjecalo na smanjenje cijena. U tvrtki su također istaknuli kako su zbog promjena u preuzimanju nekih firmi izgubili dio tržišta na početku godine, što je nadoknađeno, ali nije moglo pokriti manjak iz prvog dijela godine.
PLINACRO: POČETKOM LISTOPADA ZAVRŠETAK GRADNJE PLINOVOD PULA-KARLOVAC
Tvrtka Plinacro u srijedu je s austrijsko-talijanskim konzorcijem Habau-Ghizzoni potpisala ugovor o izvođenju radova i za posljednju dionicu magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, koja uključuje izgradnju terminala Pula i 13 kilometara plinovoda od terminala do blokadne postaje Bateli, priopćeno je iz Plinacro-a. Uvođenje u posao bit će 3. travnja, a s obzirom da je to posljednja ugovorena dionica i da se prema strogo utvrđenom terminskom planu treba izgraditi za šest mjeseci, magistralni plinovod Pula-Karlovac dovršit će se početkom listopada ove godine, izvijestili su iz Plinacro-a. Nakon toga, dodaju, slijede spajanja, ispitivanja, tehnički pregled i usklađenja s postojećim sustavom te potom spajanje s proizvodnim poljem sjevernog Jadrana. Ugovor o izvođenju radova na najzahtjevnijem tehnološkom objektu plinovoda - terminalu Pula i 13 kilometara dugoj dionici do blokadne stanice Bateli u srijedu su u Zagrebu potpisali predsjednik i članica Uprave Plinacro-a Branko Radošević i Dragica Krpan, a ispred austrijsko-talijanskog konzorcija Karl Trauner i Matteo Ghizzoni.
TONDACH PREUZEO ĐAKOVAČKU CIGLANU
Tvrtka Tondach Hrvatska postala je 100-postotnim vlasnikom đakovačke ciglane Wienberger, a izgradnjom novog pogona za proizvodnju crijepa na tome području, vrijednog 13 milijuna eura, povećat će svoje proizvodne kapacitete na 65 milijuna komada crijepa godišnje, čime će postati najveći hrvatski proizvođač toga proizvoda, izvijestila je u utorak u Osijeku Uprava poduzeća. Predsjednik Uprave Mladen Koprek kazao je kako je austrijska Tondach grupa prije 10 godina Hrvatsku ocijenila zanimljivim tržištem za ulaganja te je 1996. godine preuzela većinski paket tadašnje tvornice "Zagorka" u Bedekovčini", a danas, kako ističe, ima preko 50 posto udjela na hrvatskom tržištu, koji bi se s novim ulaganjima trebao i povećati. Dodao je kako će nova tvornica biti najmoderniji pogon za proizvodnju glenog crijepa, a proizvodit će i neke vrste crijepa koji do sada nisu bili zastupljeni u Tondachovim proizvodnim pogonima, napomenuvši kako tvrtka u svojim razvojnim planovima računa i na tržišta susjednih zemalja, poput Mađarske i BiH.
SPAČVA OBJAVILA PONUDU ZA PREUZIMANJE EXPORTDRVA
Drva industrija Spačva objavila je u srijedu ponudu za preuzimanje preostalih dionica Exportdrva. Spačva raspolaže s 43.112 redovnih dionica Exportdrva, ukupne nominalne vrijednosti 17,24 milijuna kuna, koje čine 29,94 posto temeljnog kapitala Exportdrva. Temeljni kapital Exportdrva iznosi 57,6 milijuna kuna i podijeljen je na 144.000 redovnih dionica, svaka u nominalnom iznosu od 400 kuna. Rok valjanosti ponude za preuzimanje iznosi 30 dana od dana objave u Narodnim novinama i dnevnom tisku, računajući od dana kasnije objave.
TVRTKA KING ICT PREDSTAVILA ECDLBOX
Tvrtka King ICT predstavila je u utorak ECDLBOX, paket interaktivnog, multimedijalnog obrazovnog materijala, namijenjenog poslovnim subjektima i državnoj upravi, za povećanje učinkovitosti zaposlenika u uporabi računala. Hrvatski informatički zbor, nositelj licence za uvođenje ECDL-a u Hrvatskoj, ovlašten je provoditi evaluaciju literature (provjeru usklađenosti nastavnih sadržaja s ECDL normom) za pripremanje ispita, temeljem čega je Marijan Frković, nacionalni koordinator ECDL-a za Hrvatsku predao Ivanu Miljanu certifikate o usklađenosti ECDLBOX-a s normama ECDL priručnika i e-learning sustava. ECDL (European Computer Driving Licence) je Europski sustav edukacije i provjere informatičke pismenosti, koji se primjenjuje u 140 zemalja.
IN2 PUTEM PARTNERA JAČA PRISUSTVO U CRNOJ GORI
Tvrtka IN2, jedan od vodećih regionalnih isporučitelja integralnih poslovnih aplikacija, ugovorila je s Centrom za privatizaciju i investicije iz Podgorice ekskluzivno zastupstvo sustava INvest2 za Crnu Goru te zastupstvo za prodaju na području Srbije, izviješteno je iz te tvrtke. Sustav INvest2 je integrirano softversko rješenje za podršku poslovanju fondova i poslovnim procesima u investicijskom bankarstvu. Tvrtka IN2 dogovorenom suradnjom želi ojačati prisutnost na tržištu Crne Gore te na taj način poduprijeti razvoj tamošnjeg tržišta kapitala i tvrtki koje na njemu temelje svoju djelatnost. IN2 u posljednjih je nekoliko godina radio na razvoju i usavršavanju sustava INvest2 i danas se može pohvaliti sa dvadesetak referenci, izjavio je Miroslav Ostroški, direktor programa tvrtke IN2. INvest2 se, osim u Srbiji i Crnoj Gori, koristi u više od 20 društava za upravljanje fondovima u Makedoniji, Sloveniji i Hrvatskoj. Sustav INvest2 u cijelosti je izveden na Oracle tehnologiji.
NEXE GRUPA POSTAJE DD; NAJAVLJUJU IZDAVANJE OBVEZNICA
Nexe grupa preoblikovat će se iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo, a dosadašnji udjeli članova bit će zamijenjeni za dionice, odlučila je Izvanredna Skupština tvrtke. Nexe grupa razmatra i oblik financiranja putem izdavanja obveznica. Za njihovu uspješnu prodaju na tržištu, potencijalni investitori traže transparentniji oblik organiziranja, pa je u skladu s tim, dioničko društvo primjereniji oblik od društva s ograničenom odgovornošću, što je i bio osnovni razlog za donošenje ove odluke, navodi se u priopćenju našičke kompanije. Vođenje knjige dionica bit će povjereno Središnjoj depozitarnoj agenciji u Zagrebu (SDA).
5. MEĐUNARODNA SURADNJA
MMF IZVRŠIO DRUGI PREGLED STAND-BY ARANŽMANA S HRVATSKOM
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u srijedu je izvršio drugi pregled provedbe stand-by aranžmana s Hrvatskom prihvativši njegovo produljenje i povećanje. MMF je priopćio kako je Izvršni odbor u okviru pregleda odobrio produljenje stand-by aranžmana za Hrvatsku do 15. studenog 2006. te njegovo povećanje na iznos od oko 142,7 milijuna dolara. MMF je u kolovozu 2004. na 20 mjeseci odobrio Hrvatskoj stand-by aranžman u visini od oko 139,9 milijuna dolara. Hrvatska vlada tretira ovaj aranžman kao mjeru opreza i ne namjerava povlačiti odobrena sredstva. Izvršni odbor je također odlučio ne obazirati se na neodržavanje kvantitativnih kriterija s kraja prosinca 2005. koji se tiču vladinih dugova. Prva zamjenica direktora MMF-a Anne Krueger je pozitivno ocijenila gospodarska i fiskalna kretanja u Hrvatskoj, ali i upozorila da je hrvatski vanjski dug i dalje visok. "Hrvatsko gospodarstvo bilježi stalan rast, vanjska izloženost je smanjena, inflacija ostaje niska, a napreduje se s ključnim strukturalnim reformama", rekla je ona prema priopćenju MMF-a. "Ovi dobri rezultati podržani su impresivnim kombiniranim fiskalnim prilagodbama postignutim uglavnom kroz smanjenje potrošnje", kazala je Kruger. Upozorila je kako je hrvatski vanjski dug i dalje visok te da su veće pozajmice hrvatskog privatnog sektora nego što se očekivalo dovele do toga da u 2005. neznatno poraste razmjer vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu mada slabijim tempom nego ranijih godina.
U HGK POSLOVNI SKUP HRVATSKIH I KOSOVSKIH GOSPODARSTVENIKA
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u petak je održan Hrvatsko - kosovski poslovni skup koji je okupio predstavnike 16 tvrtki iz Kosova i 26 hrvatske tvrtke, a razgovaralo se o mogućnostima međusobne suradnje. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako gospodarstva Hrvatske i Kosova imaju prostora za suradnju te kako treba pronaći načina da se ta suradnja podigne na višu razinu. Ministar trgovine i industrije Kosova Bujar Dugolli kazao je kako Kosovo ima dobar potencijal za investicije te kako je spremno za doček stranih investitora kojima se nude mogućnosti za ulaganja i profit. Naglasio je kako je Kosovo zemlja velikih mogućnosti, prirodnih bogatstava, velikim ljudskim potencijalom te zemlja dobrog gospodarskog položaja, veoma funkcionalnim i dobro monitoriranim bankarskim sustavom i zakonskim okvirom moderne legislative adaptirane sa onim u Europskoj uniji. Kao područja buduće suradnje dviju zemalja istaknuti su poljoprivreda, energetika, informatika itd. Hrvatski izvoz u Kosovo u 2005. godini iznosio je 29,2 milijuna eura, dok je uvoz iz Kosova u Hrvatsku iznosio svega 314 tisuća eura.
IZASLANSTVO HOK-A U BELGIJI
Izaslanstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK) u utorak će otputovati u višednevni studijski posjet u Bruxelles i Anwerpen tijekom kojeg će se upoznati s radom i poslovnim uslugama Belgijsko/flamanske organizacije obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UNIZO). Kako su pojasnili iz HOK-a, realizacija je to prve faze projekta "Eurocraft", vrijednog 100.000 eura, koji su HOK i UNIZO zajednički kandidirali prošle godine, a sredstva za provedbu projekta osigurala je flamanska Vlada. Ključni ciljevi "Eurocrafta" su edukacija dužnosnika i djelatnika komorskog sustava o funkcioniranju tržišta EU i poduzetničkim projektima, informiranje i radionice za obrtnike o mogućnostima poslovanju sa EU, te jača suradnja HOK-a s komorama iz EU. Dogovoreno je nekoliko faza projekta, koji će se provoditi tijekom ove i sljedeće godine. Tako će HOK, uz pomoć UNIZO-a, izraditi informativne brošure i Internet stranicu za obrtnike o poslovanju sa EU, osnovati ured za informiranje o internacionalizaciji i EU, organizirati multiplikacijski seminar za djelatnike i dužnosnike HOK-a i područnih obrtničkih komora, a završna faza projekta bit će konferencija o mogućnostima poslovnog povezivanja hrvatskih obrtnika sa europskim partnerima, na kojoj bi sudjelovali i obrtnici iz Belgije.
SLOVAČKO-HRVATSKI GOSPODARSKI RAZGOVORI
Potpisivanjem Protokola u utorak je u Bratislavi završena dvodnevna, sedma, završna sjednica Međuvladine komisije za trgovačko-gospodarsku suradnju između Hrvatske i Slovačke, a ujedno je potpisan i Memorandum između dvaju resornih gospodarskih ministarstava o načinima buduće suradnje. Po riječima državnog tajnika za gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Vladimira Vrankovića, obje su strane izrazile zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima. Ocjenjujući kako ima prostora i mogućnosti za razvoj međusobnih odnosa dogovoren je daljnji okvir i potpisan Memorandum o suradnji sa slovačkim Ministarstvom gospodarstva i energetike o stvaranju Mješovite konzultativne grupe, čiji će se sastanci održavati po različitim temama i temeljem inicijative bilo koje strane. Tijekom sjednice razgovaralo se kroz pet radnih skupina o razvoju i unapređenju gospodarske suradnje između dviju zemalja, poticanju ulaganja te boljem korištenju gospodarskih, trgovinskih i industrijskih kapaciteta Hrvatske i Slovačke. Posebno je bilo riječi o poljoprivredi, turizmu, privatizaciji i industriji, kao i jačanju malih i srednjih poduzetnika, kazao je Vranković.
FRANCUSKIM GOSPODARSTVENICIMA PREDSTAVLJENE MOGUĆNOSTI ULAGANJA U RH
Razina stranih ulaganja u Hrvatsku unazad 12 godina, od 11 milijardi eura, je zadovoljavajuća, no pogleda li se struktura tih ulaganja jasno je da Hrvatskoj nedostaje izravnih stranih ulaganja u pokretanje proizvodnje (greenfield), s novom tehnologijom, i to proizvoda namijenjenih izvozu. Rekao je to na u utorak održanoj konferenciji o aktualnim gospodarskim i društvenim prilikama u Hrvatskoj namijenjenoj članovima izaslanstva francuske poslovne konfederacije MEDEF International ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić.
SASTANAK PREDSTAVNIKA HUP-A I FRANCUSKOG GOSPODARSKOG IZASLANSTVA
Otvaranjem pregovora Hrvatske s Europskom unijom (EU) otvorilo se i novo poglavlje poslovne suradnje Hrvatske i Francuske, među ostalim i jer će taj proces dovesti do ujednačavanja poslovne prakse i standarda, rekao je u utorak predsjednik Odbora za zapadni Balkan francuske poslovne konfederacije MEDEF International Charles Paradies. Na konferenciji za novinare održan nakon sastanka s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a u sklopu posjeta francuskog gospodarskog izaslanstva, Paradies je kazao i kako je MEDEF unazad deset godina već organizirao četiri ovakva radna posjeta te kako je ovaj okupio predstavnike nekih od najvećih francuskih kompanija. Tako su u upoznavanje s gospodarskom i političkom situacijom te mogućnostima suradnje i poslovanja s Hrvatskom sudjelovali predstavnici 20-tak kompanija poput Accora, Alcatela, BNP Paribasa, Bouygues Construction, Gaz de France, te drugih kompanija iz energetike, graditeljstva, hotelijerstva, trgovine i dr. Nakon što je izaslanstvo francuskih poslodavaca održalo sastanke s predstavnicima hrvatske državne vlasti, u utorak su se u HUP-u sastali i s hrvatskim poslodavcima, na kojem su održane i prezentacije nekoliko hrvatskih tvrtki - članica HUP-a, poput Atlantic Grupe, Agrokora, Nexe grupe i dr. Prema riječima francuskog veleposlanika u Hrvatskoj Francoisa Saint-Paula, upravo je ovaj posjet "najmoćnijih francuskih tvrtki" najbolji znak da ta zemlja daje podršku Hrvatskoj na putu u EU te da vjeruje u političku, ekonomsku i europsku budućnost Hrvatske. MEDEF je najveća francuska udruga poslodavaca, koja u 85 sektorskih udruga i 155 teritorijalnih predstavništava okuplja tvrtke s ukupno više od 15 milijuna zaposlenika.
PREDSTAVLJANJE HRVATSKE TURISTIČKE PONUDE U ČEŠKOJ I ITALIJI
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) ovoga će tjedna predstaviti hrvatsku turističku ponudu na tržištu Češke i Italije, objavili su iz HTZ-a. Tako je u srijedu u Pragu predstavljena hrvatska turistička ponuda te aktualno stanje i perspektive hrvatskog turizma. Također je održan i workshop turističke struke na koji je prijavljeno oko 50 predstavnika turističkih tvrtki, dok je u večernjim satima bila održana tradicionalna hrvatska večer na kojoj je bila predstavljena hrvatska turistička, gastronomska i kulturna ponuda. HTZ tijekom ovog tjedna organizira i seriju radionica na talijanskom tržištu, a sve u cilju što bolje pripreme turističke sezone. Talijanski i hrvatski turistički djelatnici sastaju se u Genovi, Torinu, Milanu i Padovi, a na svaki workshop prijavljeno je po 20-tak predstavnika turističkih tvrtki iz Italije i Hrvatske.
U ZAGREBU PREDSTAVLJANJE CRNOGORSKOG TRŽIŠTA KAPITALA
Ukupan promet ostvaren 2005. godine na crnogorskom tržištu kapitala iznosio je 198,4 milijuna eura, odnosno četverostruko više u odnosu na 2004. godinu, a godinu je obilježilo i povećanje broja stranih i domaćih investitora, kao i povećanje broja kompanija na dvije tamošnje burze - NEX Montenegro burzi te Montenegroburzi. Ukupna kapitalizacija tržišta dosegnula je pak 1,35 milijardi eura, što predstavlja razinu od 81 posto crnogorskog BDP-a, rekao je na u srijedu održanom predstavljanju tržišta kapitala Crne Gore predsjednik crnogorske Komisije za vrijednosne papire Zoran Đikanović. Prezentaciju je organizirala najaktivnija crnogorska brokerska kuća Monte Adria broker-diler, čiji je analitičar Uglješa Vučinić rekao kako tamošnje tržište okuplja dionice 220 tvrtki te šest privatizacijsko-investicijskih fondova (PIF), kao i 150 vrijedno izdanje državnih obveznica stare devizne štednje. Pritom svega 14 tvrtki i šest PIF-ova čini oko dvije trećine ukupne tržišne kapitalizacije, a samo prve dvije - Elektroprivreda Crne Gore i Telekom Crne Gore gotovo trećinu. Od aktivnih 12 brokerskih kuća pak Monte Adria je lani ostvarila gotovo 40 posto prometa na tom tržištu.
6. SINDIKATI
SINDIKAT METALACA O UVJETIMA PRODAJE SISAČKE VALJAONICE
Sindikat metalaca Hrvatske u sisačkoj Valjaonici cijevi protivi se prijedlogu Hrvatskog fonda za privatizaciju o uvjetima prodaje sisačke Valjaonice i traži da novi strateški partner zadrži sadašnje radnike minimalno godinu dana, ne smanjuje njihova stečena prava te da ne može prodati Valjaonicu barem tri godine. Sindikat se ne slaže sa zaključkom Upravnog odbora HFP-a od 21. ožujka da ponuditelj treba dati program zbrinjavanja eventualnog viška radnika jer je u Valjaonici već proveden program zbrinjavanja, kojim je broj zaposlenih smanjen s 1560 na 1209, rekao je na u petak održanoj konferenciji za novinare glavni povjerenik sindikalne Podružnice Mato Somić. "Sindikat je dao suglasnost za zadržavanje 1209 radnika, ali nije i neće dati suglasnost za eventualno daljnje smanjivanje broja zaposlenih s 1209 na 1000, koliko su spominjali predstavnici HFP-a".
7. UDRUGE
PARADŽIK: NEUSKLAĐENI AKTI DESTIMULIRAJU PODUZETNIKE
Konfederacija hrvatske industrije i poduzetnika pozvala je u srijedu Vladu da spriječi daljnje donošenje neusklađenih, nepripremljenih i neprovedivih podzakonskih akata i propisa. Izloženi smo dnevnom donošenju podzakonskih akata u čijoj izradi nije sudjelovala struka, a čija primjena znači financijski udar koji poduzetnike baca natrag, izjavila je direktorica Konfederacije Božena Bralić na konferenciji za novinare. Kao primjer takve prakse iznijeta je i uredba o vodnom doprinosu, jer taj novi namet, kaže predsjednik Konfederacije Ivan Paradžik, direktno destimulira nova ulaganja, razvoj i zapošljavanje. Računica koju su iznijeli čelnici Konfederacije pokazuje da je, i nakon što je Vlada smanjila vodni doprinos, primjerice u Zagrebačkoj županiji za proizvodni objekt od tri tisuće kvadratnih metara, a visine deset metara, za vodni doprinos potrebno izdvojiti 228,5 tisuća kuna, a za isti takav poslovni objekt, kao što su npr. skladišta, saloni i sl. potrebno čak 1,26 milijuna kuna. Pozvali su Vladu i da čim prije u javnu raspravu uputi prijedlog strategije gospodarskog razvoja, a poduzetnike da ustraju u svojim poduzetničkim aktivnostima bez obzira na poteškoće na koje nailaze. Predsjednik Konfederacije Ivan Paradžik ističe i kako je ulazak te udruge poslodavaca u Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) tehničko pitanje. Konfederacija je spremna, očekujemo ocjenu Komisije koju je imenovao GSV i pripremamo se za aktivan rad u GSV-u, kazao je.
OSNOVANA ZADRUGA PROIZVOĐAČA AUTOHTONIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Zadruga "Zeleno i plavo", u kojoj se udružilo 17 proizvođača autohtonih poljoprivrednih proizvoda iz Primorsko-goranske županije, osnovana je u utorak u Rijeci. Na osnivačkoj je skupštini istaknuto kako je riječ o prvom udruživanju proizvođača autohtonih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, s ciljem zajedničkog nastupa na tržištima. Projekt osnivanja Zadruge poduprli su Hrvatski savez zadruga, Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija "Porin". U Zadruzi "Zeleno i plavo" okupljena su obiteljska gospodarstva, obrtnici, tvrtke i zadruge. Riječ je o proizvođačima slanih riba, vina, alkoholnih pića na osnovi ljekovitog bilja, likera od šumskog voća, konzerviranih gljiva, čajeva, maslinova ulja i proizvoda na osnovi maslinova ulja, meda i proizvoda na osnovi meda, puževa i proizvoda od puževa, ovčjeg i kravljeg sira.
8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
MALMOE: 4. ŠVEDSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM
Od svih skandinavskih zemalja Hrvatska najviše trguje sa Švedskom no hrvatski su proizvodi i dalje premalo zastupljeni na tržištu 9 milijuna potrošača, zaključili su sudionici 4. Švedsko-hrvatskog gospodarskog foruma održanog u srijedu u Malmoeu. Na poslovnom skupu, u organizaciji Veleposlanstva RH u Švedskoj i Južnošvedske gospodarske komore, najveće su zanimanje za jačanje izvoza i širenje partnerstva iskazali hrvatski drvoprerađivači koji na švedsko tržište već godinama izvoze uglavnom poluproizvode i želja im je povećati i plasman namještaja. O potencijalima hrvatske izvozno orijentirane drvne industrije koja zapošljava oko 23.000 radnika, jačanju trgovinskih veza te ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo govorila je Silva Stipić, zamjenica direktora Sektora za medunarodne odnose u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
HRVATSKE TVRTKE NA MEĐUNARODNOM SAJMU VINA "PROWEIN 2006"
Na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića "Prowein 2006", koji se održava od 26. do 28. ožujka u Duesseldorfu, nastupit će i izlagači iz Hrvatske. Na izložbenom prostoru od 80 četvornih metara svoje će proizvode predstaviti 26 hrvatskih tvrtki, poput Badela 1862, Iločkih podruma, Kutjeva, Agrolagune, Maraske, Dalmacijavina itd. Nastup hrvatskih tvrtki organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Splitsko-dalmatinska županija uz sufinanciranje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, objavili su iz HGK.
IDUĆEG TJEDNA U LONDONU IZLOŽBA "CROATIA EXCLUSIVE"
U organizaciji izdavačke kuće Croatia Exclusive u Londonu će se od 7. do 9. travnja održati prva izložba, odnosno predstavljanje hrvatske turističke, gastronomske i enološke i kulturne ponude, pod nazivom Croatia Exclusive Exibition. Kako najavljuje organizator, cilj ove izložbe je promovirati Hrvatsku u Velikoj Britaniji, okupiti na jednom mjestu najznačajnije predstavnike gospodarstva, prezentirati raznolikost hrvatske turističke ponude i turističkih potencijala, kao i predstavljanje pojedinih županija i gradova te izlagača i njihovih proizvoda i usluga. Izložba će biti podijeljena na četiri cjeline - turizam, proizvođači hrane i pića, nekretnine te Lifestyle, Design i specijalizirana proizvodnja. Na popisu izlagača su tako primjerice Croatia Airlines, Generalturist i Podravka, zatim niz vinara, poput Katunara, Krauthakera, Plenkovića i Zdjelarevića, te Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska turistička zajednica, turističke zajednice gradova i županija, agencije za nekretnine i dr.
NA ZV-U OTVOREN EUROPSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA MLADIH
Europski sajam poduzetništva mladih, na kojem sudjeluje 520 srednjoškolaca iz 22 europske zemlje, otvoren je u petak na Zagrebačkom velesajmu. Sajam je najveći europski skup mladih poduzetnika, na kojemu se predstavljaju proizvodi, usluge i projekti virtualnih učeničkih tvrtki. To su tvrtke u kojima se simuliraju stvarni proizvodni, marketinški i drugi poslovni procesi i u kojima se učenici spremaju za buduće ozbiljnije poslovne akcije. Predsjednik Hrvatskih mladih poduzetnika Damir Matković ocijenio je prigodom otvaranja sajma da se u Hrvatskoj poduzetništvu mladih ne posvećuje dovoljna pažnja odnosno da nema sustavne i snažne potpore poduzetničkom obrazovanju. Na dvodnevnom sajmu poduzetništva mladih u izložbenim prostorom u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma dominiraju odjeća, nakit, suveniri, ekološki prehrambeni proizvodi, slastice i razne tehničke novotarije.
9. POSEBAN PRILOG
WEF: HRVATSKA NA 57. MJESTU PO PRIMJENI IT-JA U GOSPODARSTVU
Hrvatska je zauzela 57. mjesto među 115 zemalja uključenih u izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o primjeni informatičke tehnologije u gospodarstvu u 2005. dok su vodeće pozicije ponovno zauzele nordijske zemlje Danska, Island, Finska i Švedska, objavljeno je u utorak u Ženevi. Time je Hrvatskana redovala za jedno mjesto u odnosu na 2004., pri čemu je najbolji rezultat (37. mjesto) ponovno zabilježila u kategoriji kvalitete matematičkog i znanstvenog obrazovanja, a najlošiji (97. mjesto) u kategoriji dostupnosti venture kapitala i administrativnih opterećenja (95. mjesto). Vodeću je poziciju na ljestvici spremnosti na primjenu globalnih informacijskih tehnologija po treći put u proteklih pet godina osvojio SAD, obranivši status vodeće zemlje na području inovacija kao i komunikacijske tehnologije. Nordijske zemlje uspijevaju se plasirati među prvih 10 već pet godina a na aktualnoj ljestvici najviše, 3. mjesto, osvojila je Danska. Slijedi Island na četvrtom i Finska na petom mjestu dok je Švedska u odnosu na prošlu godinu zabilježila pad za dva mjesta, našavši se na osmom mjestu. Njihova visoka pozicija rezultat je istog skupa faktora koji im je osigurao čelnu poziciju i na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, a riječ je o razvijenim obrazovnim institucijama koje su pridonijele procvatu inovacija, te o transparentnom sustavom uprave i izraženoj sklonosti vlada, kompanija i građana usvajanju najsuvremenijih tehnologija.
NA JANKOMIRU SE GRADI TRGOVAČKI CITY CENTAR
U trgovački centar City Centar, koji se gradi u zagrebačkom naselju Jankomir i čije se otvorenje planira u jesen ove godine, bit će uloženo više od 100 milijuna eura. Centar će se, kako su u petak izvijestili, prostirati na ukupnoj površini od 61.000 četvornih metara, podijeljenoj na dvije etaže, a okupit će 80 prodavaonica. Riječ je o ulaganju austrijskih investitora, Wolfganga Kaufmanna i Huberta Hofmanna, koji iza sebe već imaju nekoliko sličnih projekata u Srednjoj Europi, oslanjajući se na lokalne partnere. Arhitektonsko rješenje objekta osmislio je Otto Barić, a glavni izvođač radova tvrtka Stipić-Interart.
VIŠE STANOVA, CIJENE PRECIJENJENE OKO 20 POSTO
Iako je u prošloj godini ukupno tržište stanova u Hrvatskoj povećano 16,4 posto u odnosu na godinu prije, u novogradnjama 15,4 posto, po podacima Porezne uprave i broju sklopljenih ugovora, zabilježen je pad prodaje stanova na razini cijele Hrvatske od 18,3 posto, istaknuo je u utorak predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović. Govoreći na dvodnevnoj, godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, Ranilović je kazao da je pak po podacima Burze nekretnina pad prodaje i veći, 22,8 posto. Sve to govori o pomanjkanju stambene politike i nerealnim cijenama, smatra Ranilović dodajući da je pad prodaje zabilježen u svim županijama, primjerice u Splitsko-dalmatinskoj čak 50 posto
10. OSTALO
SVJETSKA BANKA: SREDNJA EUROPA ZAOSTAJE PO ULAGANJIMA U R&D
Zemlje na području od srednje Europe do srednje Azije zaostaju za velikim dijelom razvijenog svijeta kada su u pitanju ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D), konstatirala je Svjetska banka u svom najnovijem izvješću, objavljenom u ponedjeljak. Banka je u izvješću pod naslovom "Javna financijska potpora za inovacije u gospodarstvu" utvrdila i poredak zemalja navedene regije po njihovoj sposobnosti da djelotvorno ulažu u inovacije na kojem je Hrvatska zauzela 9. mjesto sa 6,22 boda. Na prvom je mjestu Estonija s 8,26 bodova, slijedi Slovenija sa 7,88 bodova, Litva sa 7,17 bodova i Mađarska sa 7,01 bodova. Ispred Hrvatske plasirale su se još i Češka, Latvija, Poljska i Slovačka, dok su Bugarska, Rusija i Rumunjska na 10., 11. i 12. mjestu. Srbija i Crna Gora zauzela je 17. mjesto sa 4,55 bodova a najlošije su plasirani Tadžikistan s 2,18 bodova, te Albanija s 2,99 bodova i Bosna i Hercegovina s 3,02 boda. Pokazatelje gospodarstva utemeljenog na znanju osmislio je Institut Svjetske banke a trebali bi pomoći zemljama da definiraju reforme nužne za pojačano ulaganje države u inovacije. U zemljama na prostoru od srednje Europe do srednje Azije prosječni izdaci za istraživanja i razvoj trenutno su manji od jedan posto BDP-a, što je osjetno ispod ciljanih tri posto koliko je odredila Europska unija.
BRITANIJA SNIZILA PRISTOJBE U ZRAČNOM PROMETU PUTNIKA S HRVATSKOM
Britanska je vlada objavila da je Hrvatska stavljena na popis država s nižim pristojbama u putničkom zračnom prometu zbog njezinog statusa zemlje kandidatkinje za Europsku uniju, priopćeno je u petak iz Britanskog veleposlanstva u Zagrebu. Britanski ministar financija Gordon Brown objavio je izmjene u proračunu koji je predstavljen u Britanskom parlamentu ovoga tjedna. Promjena stupa na snagu 1. studenoga 2006. "Taj potez rezultat je statusa Hrvatske kao zemlje kandidata za EU, a smanjit će cijenu zračnog putovanja između Velike Britanije i Hrvatske. Nadam se da će se ovime povećati broj posjeta između naših zemalja", rekao je britanski veleposlanik u Hrvatskoj Sir John Ramsden. Ta će odluka imati utjecaj na aviokompanije, putničke agencije i same putnike, kaže se u priopćenju Britanskog veleposlanstva u kojem se još dodaje da će se cijene pristojbi tako smanjiti s 20 na 5 britanskih funta za letove u ekonomskoj klasi te sa 40 na 10 funta za letove u prvoj klasi i klub karte.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić