Ovogodišnji je meteorološki dan posvećen prirodnim katastrofama i ekstremnim vremenskim promjenama za koje se ocjenjuje da su posljedica globalnog zatopljenja uslijed izgaranja industrijskih goriva i ispušnih plinova.
U proteklom desetljeću najveći dio prirodnih katastrofa (37 posto) otpada na poplave, a slijede oluje (28 posto), suše (9 posto) itd.
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Čačić upozorio je da suše u mnogim zemljama uzrokuju velike humanitarne katastrofa te podsjetio na predviđanja da će upravo nedostatak vode biti pravi uzrok ratova koji će se voditi u ovom stoljeću.
Posljednje godine su među najtoplijima u zadnjih nekoliko stoljeća, a očekuje se da bi temperatura u idućih 50 do 100 godina mogla porasti tri do pet stupnjeva, upozoravaju meteorolozi.
Ekstremne vremenske prilike zadnjih godina nisu zaobišle ni Hrvatsku pa su tako prošlu zimu obilježili obilan snijeg i teškoće u prometu, a ljeto i jesen su zapamćeni po iznadprosječnim oborinama i poplavama.
Prosječna godišnja šteta od elementarnih nepogoda kod nas iznosi 500 milijuna eura.
Prirodne katastrofe ni sada niti ubuduće nećemo moći spriječiti, ali izgrađenim sustavom nadzora možemo uputiti pravodobna upozorenja i ublažiti njihove posljedice, kazala je pomoćnica ravnatelja DHMZ-a Branka Ivančan Picek.
U Hrvatskoj je "gorući problem" što na Jadranu nema meteorološkog radara koji bi upozoravao na oluju, iako se zna da su na jadranskom moru česte iznenadne pojave nevremena zbog kojih stradaju turisti.
Radarski sustav stajao bi oko osam milijuna eura, ali to za državu ne znači trošak jer se pokazalo da je odnos ulaganja u hidrometeorološku službu i koristi od tih informacija jedan prema sedam, dodala je Ivančan Picek.