Slovenija je, naime, u četvrtak priopćila da će pitanje Ljubljanske banke Zagreb istaknuti kao uvjet za ulazak Hrvatske u Europsku uniju tijekom njenih pristupnih pregovora. Prema priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova, Hrvatska je postupanjem prema toj problematici pokazala da "ignorira temeljna načela i norme međunarodnog prava koje se formiralo u suvremenoj civiliziranoj međunarodnoj zajednici", a osobito načelo da se treba pridržavati dogovorenog i ispunjavati sklopljene sporazume.
MVPEI je u svojoj reakciji u petak navečer istaknuo da je "neprimjereno da Republika Slovenija svoje članstvo u Europskoj uniji koristi kao element uvjetovanja ili pritiska na Hrvatsku u postupku njenog pregovaranja za ulazak u Europsku uniju".
Uz to, Ministarstvo podsjeća da je "predmet pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije pravna stečevina Europske unije", a ne Ljubljanska banka.
"Pitanje dugovanja Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama pitanje je privatnopravnog odnosa između banke i njezinih štediša. Hrvatski štediše položili su svoje devizne štedne uloge u Ljubljansku banku (Glavnu filijalu Zagreb) i s pravom očekuju da im ta banka isplati njihove štedne uloge, zajedno s pripadajućom kamatom", stoji u priopćenju MVPEI-a.
"Ljubljanska banka i Republika Slovenija hrvatskim štedišama pravo na imovinu, njihove štedne uloge, uskraćuju više od 12 godina. U taj privatnopravni odnos između banke i štediša, Republika Slovenija se umiješala donošenjem Ustavnog zakona iz 1994. kojim je Ljubljansku banku podijelila na dva dijela. Nova Ljubljanska banka preuzela je svu aktivnu imovinu, i nastavila isplaćivati slovenske štediše, a Stara Ljubljanska banka zadržala je, formalno, dugove prema ne-slovenskim štedišama, premda bez realnih sredstava. Time je Republika Slovenija, na diskriminirajući način - na etničkoj osnovi, posve protivno svim europskim standardima i vrijednostima - ne-slovenskim štedišama onemogućila naplatu njihovih potraživanja", naglašava se u priopćenju.
Uz navedeno, ističe MVPEI, Slovenija je ne-slovenskim štedišama uskratila i mogućnost sudske zaštite u tom pitanju, što je, u nastavku iste neprihvatljive i europskim standardima protivne političke odluke, potvrđeno i nedavno donesenim "Zakonom o Fondu za nasljedstvo".