Izrada tog dokumenta započela je u rujnu, a danas su stručnjaci iz svih resora, znanstvenih institucija i nevladinih udruga nastavili rad na pojedinim poglavljima dokumenta, u sklopu konferencije koju organiziraju Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Europska komisija.
Memorandum ne obvezuje Hrvatsku na zakonodavno usklađivanje na području socijalnih prava s europskim, ali će dati prikaz socijalne slike Hrvatske, a buduće mjere u suzbijanju siromaštva prilagodit će se preporukama i modelima koji se primjenjuju u Europskoj uniji (EU).
U radnoj verziji memoranduma stoji da su troškovi socijalne zaštite u Hrvatskoj u 2003. i 2004. godini činili 24 posto BDP-a, što je 3-4 posto manje od prosjeka EU-a.
Od 2001. do 2004. ti su troškovi smanjeni za gotovo 10 posto, prvenstveno zbog pada izdataka za mirovinsko osiguranje. Pad mirovinskih troškova rezultat je zakašnjelog usklađivanja mirovina s rastom plaća i troškova života te nižih mirovina ostvarenih nakon 1999. godine.
Riziku od siromaštva kod nas su posebno izložene starije osobe, više žene, a među njima najviše oni bez mirovinskih primanja, prepušteni vrlo niskim socijalnim naknadama. Te naknade Vlada određuje posve arbitrarno i nevezano za ikakvu objektivnu liniju siromaštva. Socijalna pomoć iznosi 400 kuna mjesečno za radno sposobnu osobu.
Bez obzira na porast ukupnih izdataka za socijalnu pomoć od 2000. godine, socijalne naknade ne osiguravaju podmirenje minimalnih potreba, stoji u tekstu memoranduma.
Dvije trećine umirovljenika živi ispod praga siromaštva od 1.600 kuna, koji je odredilo EU, a najugroženiji su oni koji idu u mirovinu nakon 1. siječnja 1999. godine.