"Od zemalja kandidata se očekuje da izrade Schengenski akcijski plan. Mi smo rekli i toga ćemo se držati, da ćemo ga izraditi i usvojiti do kraja ove godine", rekla je Bagić u Bruxellesu, gdje u četvrtak završena bilateralna faza screeninga za poglavlje sloboda pravda i sigurnost.
U protekla tri dana hrvatski su predstavnici upoznali Europsku komisiju s razinom usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a u tom području.
"Naša prezentazcija je bila vrlo dobro primljena i nije bilo pitanja na koja nismo mogli dati adekvatan odgovor", rekla je Bagić.
Ovo poglavlje obuhvaća pitanja azila, viza, migracija, pravosudne suradnje u građanskim stvarima, uključujući i suradnju u području droga, carinsku i policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnja u kaznenim stvarima, borbu protiv terorizma te pitanja vezana uz vanjske granice koja su regulirana Schengenskim sporazumom.
Financijski najzahtjevnije područje je pitanje granica, a Hrvatska će trebati zaposliti veliki dodatni broj graničnih policajaca, budući da su njezine vanjske granice koje će s ulaskom u EU postati i vanjske granice EU-a duge 1480 kilometara. U Schengenskom akcijskom planu bit će navedena dinamika zapošljavanja novih ljudi, planovi za tehničko opremanje, raspored zaposlenih i sl. Dio acquisa u pogledu granica mora biti usvojen do dana ulaska u članstvo u EU-u, a preostali dio do ulaska su Schengensku zonu, područje bez unutarnjih granica u EU-u.
Snježana Bagić je rekla da su predstavnici Europske komisije upoznati s činjenicom da se bivša policijska postaja u Kutini prenamjenjuje u prihvatni centar za azilante. Osim toga centra, Hrvatska razmatra mogućnost gradnje još dva tranzitna centra - na granici s BiH i Srbijom i Crnom Gorom, rekla je Bagić.
(Hina) xsv ydj