Kako je priopćio ured za informiranje slovenske vlade, vlada je u petak na dopisnoj sjednici pokrenula inicijativu o sklapanju sporazuma o uređenju grobnih mjesta iz vremena rata s rumunjskom vladom. Jedan od njegovih bitnih elemenata bio bi osiguravanje trajne zaštite masovnih i pojedinačnih grobnih mjesta, te spomen obilježja Rumunja koji su u vrijeme Prvog svjetskog rata kao austrougarski vojnici pokopani u Sloveniji, te Slovenaca koji su pokopani u Rumunjskoj.
Svaka ugovorna strana vodila bi brigu o održavanju svojih groblja u skladu sa ženevskim konvencijama i protokolima na svoj trošak, pri čemu ne bi plaćala najamninu, ali bi pokrivala sve ostale troškove. Sporazumom bi se obje ugovorne strane obvezale da će
osigurati zaštitu, održavanje i dostojno postupanje na grobnim mjestima u skladu sa zakonodavstvom svoje države, te unutarnjim vjerskim i drugim običajima.
Sporazume o uređenju grobnih mjesta stranih vojnika Slovenija ima s Njemačkom i Italijom, te Češkom a u tijeku su pripreme za potpisivanje sličnih sporazuma s Hrvatskom i Mađarskom, a u buduće još i s Poljskom, Srbijom, Makedonijom i Crnom Gorom, priopćio je ured za informiranje slovenske vlade.
Zanimanje slovenske javnosti za pitanje uređenja grobnih mjesta pripadnika stranih vojski povećalo se nakon iskopavanja u Teznu, blizu Maribora krajem ovog tjedna, koje je potvrdilo da se u porotutenkovskom rovu u blizini groblja Dobrava nalaze posmrtni
ostaci više tisuća ljudi koje su ubili OZNA i KNOJ neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.
Smatra se da je u Teznom pokopano najmanje 15 do 20 tisuća strijeljanih pripadnika "poraženih vojski", najvećim dijelom Hrvata vraćenih u Jugoslaviju iz Bleiburga u Austriji.