Primorac je najavio da će se krediti moći dići uz kamatu od 1,67 posto, na najviši iznos od 800 tisuća kuna, za što je u proračunu zasad osigurano dva milijuna kuna. Osigurana su sredstva da od rujna do prosinca krećemo s više od 500 subvencioniranih kredita, kazao je ministar na konferenciji za novinare.
Prema modelu kakav već postoji za visoko školstvo, za kredite u eurima kamata je 4,9 posto, od čega korisnik plaća 1,67 posto, a razliku Ministarstvo. Ako je kredit u švicarskim francima korisnik plaća 1,5 od 4,4 posto kamate.
Po Primorčevim riječima, mogućnost preseljenja iz velikih u manje sredine rješavanjem stambenog pitanja moglo bi smanjiti broj uposlenika s neodgovarajućom stručnom spremom kojih je, primjerice, u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji između 11 i 13 posto.
Glavni kriterij za dobivanje kredita bit će deficitarnost zanimanja, riječ je o nastavnicima stranih jezika, fizike, matematike, informatike te stručnih predmeta u srednjim školama. Osim toga, oni koji već imaju stambene kredite moći će podići ovaj i tako prebiti postojeće kredite, kazao je Primorac.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama podupire projekt, rekao je njegov predsjednik Branimir Mihalinec, iznijevši rezultate ankete po kojima je skoro 40 posto zaposlenih u nekim vrstama podstanarskih odnosa, a oko šest tisuća nisu stambeno zbrinuti.
U tijeku je izrada pravilnika koji će u cijelosti definirati iznose i načine otplate stambenih kredita. Zasad postoje dogovori sa Zagrebačkom bankom, Privrednom bankom i Slavonskom bankon, a Primorac napominje da je projekt otvoren za sve banke.
Zbog izjava znanstvenika Ivana Đikića da bi ministar Primorac mogao stajati iza optužbi da je on nezakonito stekao status izvanrednog profesora na splitskom Medicinskom fakultetu, Primorac će, kako je najavljeno u medijima, protiv njega podnijeti tužbu.
Upitan za komentar, Primorac je rekao da je "blaćenje ljudi neprimjereno, pogotovo ako je neutemeljeno", dodavši da ministar niti odlučuje o izboru, niti se u to ima pravo miješati "jer to uostalom nije niti zakonski moguće".
Istaknuo je da svaka javna osoba mora odgovarati za izgovorene riječi jer su, ustvrdio je, prošla vremena da se ljudi u Hrvatskoj mogu godinama vrijeđati i da to jednostavno "ode u vjetar".