Tako su po zadnjim podacima Hrvatske narodne banke za svibanj ove godine krediti stanovništva kod banaka u Hrvatskoj iznosili ukupno 103,3 milijarde kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 99,4 milijardi kuna depozita (76,9 milijardi kuna deviznih i 22,5 milijardi kuna štednih i oročenih kunskih depozita).
Krediti su tako za 3,9 milijardi kuna prestigli depozite, dok je prije godinu dana situacija bila obrnuta. Depoziti stanovništva u bankama u svibnju prošle godine bili su veći za više od četiri milijarde kuna od kreditnih zaduženja građana u bankama.
Krajem 2005. i početkom 2006. depoziti su pak bili za desetak milijardi kuna veći od kredita, a krajem 2004. ta je razlika u korist depozita bila 14,5 milijardi kuna.
No, kod sagledavanja tih kretanja treba imati u vidu činjenicu da osim depozita kod banaka stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje i ulaganja, u investicijske fondove, vrijednosne papire, i dr.
Sve se više okreću i stambenim štedionicama, u kojima su oročeni depoziti građana veći od 5,5 milijardi kuna.
Prema nekim saznanjima na ulaganja stanovništva otpada i oko 55 posto ukupne pasive investicijskih fondova i sl.
No, na samom bankarskom tržištu ostaje činjenica da krediti, uz njihov brži rast, premašuju depozite stanovništva u bankama.
Primjerice na godišnjoj razini u svibnju ove godine, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ukupni krediti građana kod banaka bili su veći za 18,3 milijarde kuna, dok su istodobno ukupni depoziti stanovništva povećani za 10,3 milijarde kuna.
U nešto dužem razdoblju te su razlike još izraženije. U usporedbi s krajem 2004. koncem svibnja ove godine krediti stanovništvu su porasli gotovo dvostruko više nego depoziti - krediti građanima kod banaka u tom su razdoblju. naime, povećani za 38 milijardi kuna, a ukupni depoziti - devizni i kunski - stanovništva kod banaka za 18,3 milijarde kuna.
(Hina) xds yds