Energetski institut "Hrvoje Požar" osnovan je prije 13 godina, u vlasništvu je Republike Hrvatske, a 65 djelatnika Instituta, od kojih 58 visokoobrazovanih uključeno je i u niz projekata u Hrvatskoj te međunarodnih i regionalnih projekata.
Institut tako radi studiju razvoja energetike u BiH, u okviru programa "Inteligentna energija u Europi" sudjelovao je u 20 projekata od čega je njih devet ušlo u proces realizacije, Europska energetska zajednica povjerila mu je izradu analize obnovljivih izvora i biogoriva za područje cijele regije.
U Hrvatskoj je Institut uključen u niz projekata vezanih za obnovljive izvore, primjerice za vjetroelektrane, radi na nekoliko projekata za HEP, za Plinacro, više projekata za Inu vezano za poslovnu strategiju i širenje poslovanja u regiji. INA je financirala i izradu studija plinofikacije za 20-ak do sada neplinificiranih gradova i županija, a očekuje se izrada takvih studija za još 15-ak gradova, općina, ili županija.
Energetski institut radi i na nekoliko projekta koji se financiraju iz CARDS-a, a među njima je i projekt mjerenja vjetropotencijala na području Dalmacije i nakon godinu-godinu i pol mjerenja bit će u mogućnosti napraviti kartu vjetrova za to područje.
Odgovarajući na nekoliko pitanja vezanih uz liberalizaciju tržišta, posebice tržišta električnom energijom koje će za oko godinu dana u Hrvatskoj biti otvoreno i za kućanstva, Granić je kazao kako ne vjeruje da će se u idućih nekoliko godina dogoditi nešto značajnije.
Kada cijena osnovnog opskrbljivača bude tržišna tada će se pojaviti i drugi igrači, kazao je Granić, procjenjujući da će se u prve dvije godine malo tko odlučiti na promjenu opskrbljivača, a da bi se već u trećoj, četvrtoj godini na to mogao odlučiti određeni postotak potrošača.
I iskustva EU od početka otvaranja tržišta (1997.) pokazuju da je 20 posto potrošača koji su imali mogućnost promjene opskrbljivača to i iskoristilo, a zamjetno je da je to bilo češće tamo gdje su i cijene bile više, napominju u Institutu.