List navodi da se Beograd pritom poziva na procjene svojih eksperata da je vojna imovina SFRJ vrijedila 70 milijardi dolara. U Sporazumu o sukcesiji ne postoji stavka "vojna imovina", kaže za "Blic" Srboljub Panić, zamjenik direktora Direkcije za imovinu Republike Srbije.
"Hrvatska potraživanja su besmislena i nerealna! A njihova navodna matematika potpuno je proizvoljna", kaže on, dodajući da nema govora o nekakvim novim pregovorima, te da hrvatsku stranu "ne zanima naoružanje, ali da je jako zainteresirana za elitne srpske vojne objekte, kao što su Vojnomedicinska akademija, zgrada Generalštaba...".
"Nakon oslobađajuće presude povodom tužbe BiH protiv Srbije, naslućuje se da će zbog naznaka da bi takav proces i Zagrebu donio fijasko i Hrvatska odustati od tužbe protiv Srbije za nadoknadu ratne odštete. Sada pokušavaju na neki drugi način zavrtjeti tu priču o ratnoj odšteti", kaže Panić, dodajući da je "Srbija znatno veći vjerovnik u odnosu na Hrvatsku", te da je Beograd stoga i najviše zainteresiran da se pitanje sukcesije što prije razriješi.
Srbijansko Ministarstvo obrane, kako je rečeno "Blicu", ne želi se uplitati u rješavanje tog problema, s obzirom na to da se pitanje sukcesije rješava na državnoj razini, odnosno na razini mješovitog odbora u kojem su predstavnici svih bivših republika SFRJ, a koji bi trebao odrediti sve parametre za rješavanje spornih pitanja, nakon čega će - ako to ne uspije - taj problem prijeći na međunarodnu arbitražu.
Umirovljeni general Vojske Srbije Ninoslav Krstić kaže da procjene MORH-a nemaju nikakve veze sa stvarnim stanjem.
"Ako im nešto od naoružanja dugujemo, to se može lako riješiti. To onda treba vratiti u naturi, ionako ne znamo što ćemo s tenkovima, artiljerijskim oružjem... A ako u diobenu masu ne računaju ratni plijen, to je neprihvatljivo, jer je jasno da je taj plijen od JNA koja je bila zajednička vojska svih republika", kaže Krstić, dodajući da su naoružanje bivše JNA i oprema nekadašnje Teritorijalne obrane bili razmješteni po republikama, gdje su i ostali sa cjelokupnom infrastrukturom u koju je čitava SFRJ ulagala.
"Tu su vojarne, luke, odmarališta, postrojenja vojne industrije... Sve je ostalo tamo i sad oni traže novac! Smiješno! Ako bi se tražila sukcesija, neophodna je prava procjena svih nekretnina bivše JNA u Hrvatskoj u koju je ulagano daleko više nego u vojarne u Srbiji", kaže Krstić.
List postavlja i pitanje je li u računicu eksperata MORH-a uvršen i "golemi fond vojnih stanova u Hrvatskoj" koji je preuzela Hrvatska, kao i veliki broj nekadašnjih vojnih odmarališta na hrvatskom Jadranu.
MORH, kako prenosi "Blic", potražuje od Srbije deset milijardi dolara, na temelju procjene svojih eksperata da je vojna imovina SFRJ vrijedila 70 milijardi dolara, te se podsjeća da Želimir Latković, predsjednik Savjeta za sukcesiju vojne imovine pri MORH-u "Slobodnoj Dalmaciji" izjavio da se iznos potraživanja Hrvatske temelji na izdvajanjima Hrvatske u nekadašnji savezni proračun.