GL je prenio izjavu predsjednika Savjeta za sukcesiju vojne imovine pri Ministarstvu obrane RH Želimira Latkovića koji je istaknuo da "na ime odštete za otetu imovinu JNA s područja te Republike, Hrvatskoj pripada deset milijardi dolara", i da ona nije zainteresirana za materijalna sredstva već isključivo za novac.
Srbijanski vojni analitičar Aleksandar Radić kaže da je riječ "o dramatično precijenjenoj" sumi i da je problematično i to što Hrvatska imovinu bivše vojske tretira kao svoju: "Hrvatska nije bila samostalna država kada je počeo rat, a JNA je bila federalna vojska".
Radić dodaje da će, za razliku od podjele veleposlanstava, rješavanje problema vojne imovine biti komplicirano i zahtijevati od svih strana visok stupanj razumijevanja i tolerancije.
On kaže da bi bilo najbolje da se vojna imovina objedini s ostalim potraživanjima i da se na razini država povede ozbiljan razgovor o nečemu što bi trebalo biti "integralni završni račun građanskog rata".
Profesor Fakulteta civilne obrane i vojni analitičar Zoran Dragišić za GL navodi da su imovinu nekadašnje JNA, pored vozila, tenkova, zrakoplova i ostalog, ulazili i objekti - vojarne, luke i aerodromi koji su ostali na teritoriju Hrvatske, te da i to mora ući u diobenu bilancu, kao i ono što je bilo predmet zapljene. Dragišić ocjenjuje neprikladnim način na koji je hrvatsko ministarstvo došlo do zaključka o visini odštete koju potražuje na temelju imovine bivše JNA.
GL navodi i izjavu savjetnika za sigurnost predsjednika Skupštine Crne Gore koji navodi da je hrvatska procjena vrijednosti imovine JNA "prilično precizna" i da "krajnji iznos treba tražiti otprilike u tim dimenzijama do koje je hrvatsko povjerenstvo došlo".