Na susretu održanom pod nazivom "Da se više nikad ne ponovi", a koji su organizirale Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU), javnost je pozvana da se priključi tom projektu i kazni odgovorne za zločine.
Načelnik Općine Srebrenica, Abdurahman Malkić, zahvalio je organizatorima na podsjećanju na ono što se dogodilo u Srebrenici i ocijenio da s tog skupa treba poslati poruku "kako će ruka pravde stići one koji su činili zločine".
"Ne dozvolimo da se zaboravi šta se sve događalo u prošlosti, kako se ona ne bi ponovila", rekao je Malkić.
Iznoseći svoja iskustva u doba okupacije Srebrenice, kada je bio dvostruko ranjavan te pet mjeseci proveo u bosansko-srpskim logorima i samicama, Malkić je pojasnio motive svog političkog rada.
"Motiv mog povratka i političkog angažiranja i rada u Srebrenici je osveta. Ali ne da ubijam, palim, progonim, silujem i pljačkam, već da, kao netko tko je doživio strahote, pružim ruku pomirenja i pokažem da je suživot moguć i neophodan, a izgradnja povjerenja neminovnost", kazao je Malkić.
Predstavnik Srebrenice Nijad Mašić rekao je da je, prema prikupljenim podacima, u Srebrenici tijekom etničkog čišćenja poginulo oko tisuću stanovnika toga grada, a u ratu ukupno 11 tisuća, od kojih 1,248 djece bošnjačke nacionalnosti.
Željko Sabo, predstavnik Vukovara i ujedno izravni sudionik u obrani toga grada, kazao je da je nakon "pada" grada, 18. studenoga, "jednostavno nestalo dvije tisuće ljudi".
"Najveća zvjerstva i zločini u Vukovaru događali su se pred institucijama međunarodne zajednice. Njoj to nije bilo dovoljno da spriječi ono što se moglo spriječiti i kasnije u Srebrenici. Da je tada bilo više volje i želje svi ti zločini se ne bi dogodili u ovome ratu", kazao je Sabo.
Sabo je rekao da danas u Vukovaru Hrvati "žive i djeluju zajedno sa Srbima", te upozorio da je to "moralna i duhovna obnova svakog čovjeka" i da je čovjek koji na to nije spreman "zalutao" i "ponovio bi prošlost".
Sabo je obećao svojim sugrađanima prenijeti "istinu koju nije znao" u vezi sa antiratnim otporom na crnogorskom području.
Pročelnik Odjela za društvene djelatnosti Vukovara Zlatko Hegeduš rekao je da mu je na početku susreta "Cetinje-Srebrenica-Vukovar" bilo nejasno "zašto baš Cetinje", ali mu je "brzo postalo jasno da su i građani Cetinja na razne načine bili ugnjetavani i izloženi uništavanju duha crnogorskog naroda".