"Neophodno je da se sudi svima koji su odgovorni za masakr u Srebrenici kao i optuženima za druga kršenja humanitarnog prava", kazao je direktor Beogradskog centra za ljudska prava Vojin Dimitrijević.
On je naglasio da rasprava o samoj presudi - kojom Srbija nije proglašena krivom za genocid, ali jest za to što ga nije spriječila, niti je uhitila optužene za taj zločin - nije laka, jer je to prva presuda koja se odnosi na odgovornost država za sukobe u bivšoj Jugoslaviji, te prvoj koja se odnosi na genocid.
Zastupnik bosansko-hercegovačke tužbe Sakib Softić je rekao da je bilo jasno da presuda neće donijeti veliku pravdu za žrtve u situaciji kada pojedini političari u BiH nastoje da zadrže ono što je genocidom osvojeno, a žrtve silovanja još i danas na ulicama mogu sresti svoje silovatelje, te je naglasio da međunarodno pravo "nalaže državama da ne prihvaćaju stanje nastalo ovakvim zločinom".
Zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde Radoslav Stojanović kaže da sudska odluka nikad ne može riješiti političke sukobe među državama i da presudom nikad ne mogu biti zadovoljne obje strane, čime niti sam sukob nije riješen.
"Mi smo profesionalno pokazali da ne postoje dokazi da su Srbi htjeli izvršiti genocid nad Bošnjacima, ali ja ne bih želio da se bilo tko oslobodi svoje moralne odgovornosti za određena ponašanja i ja osobno osjećam stid zbog onoga što je činjeno u ime moga naroda", kazao je Stojanović.
Mišljenju da se presudom ne mogu riješiti politički sukobi, jer će njome uvijek netko biti nezadovoljan, suprotstavio se zagrebački profesor Žarko Puhovski, s obzirom da činjenice o ratnim zločinima uglavnom do javnosti i dopiru zahvaljujući presudama, te naporima gotovo isključivo nevladinih organizacija.
"Presuda je važan uvjet pomirenja, ako je pravedna", kazao je Puhovski, dodajući da ne misli da je presuda u slučaju BiH bila pravedna, te je ona izazvala puno više sporova nego rezultata u procesu pomirenja.
Puhovski je ocijenio i da eventualna odluka o tome hoće li biti povučena hrvatska tužba protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde neće biti donesena prije parlamentarnih izbora krajem ove godine.
Predsjednica Demokratskog Centra Vesna Škare Ožbolt nije željela dati nikakvu prognozu, naglasivši da prije odluke o tome treba vidjeti što će se dogoditi u haškom procesu protiv Jovice Stanišića, bivšeg šefa Službe državne sigurnosti Srbije, kao i hoće li dokumenti čiji je dio sadržaja u postupku povodom bosansko-hercegovačke tužbe bio "zatamnjen" zbog nacionalne sigurnosti, biti ipak objavljeni i jesu li oni relevantni za hrvatsku tužbu.