Svrha je skupa usporedba epidemiološke slike, dostupnosti liječenja i društvenog položaja oboljelih u pojedinim zemljama članicama ELPA-e te poboljšanje kvalitete življenja oboljelih od hepatitisa.
Skup je otvorio predsjednik Nacionalnog odbora za borbu protiv virusnih hepatitisa i počasni predsjednik Saveza oboljelih od hepatitisa dr. Boris Vucelić koji je istaknuo kako "Hrvatska najveće pomake u borbi protiv hepatitisa bilježi u programu cijepljenja, pogotovo zbog toga što je to teško izlječiva bolest u kroničnom stadiju, tako da je prebacivanjem cijepljenja u dojenačku dob napravljena velika stvar, jer su tako zaštićena sva djeca do 12 godina".
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, hepatitisom C u svijetu je zaraženo 170 milijuna, a hepatitisom B 350 milijuna osoba.
U Hrvatskoj se procjenjuje da je 10,9 posto ili 490 tisuća i 500 ljudi došlo u kontakt s osobama zaraženima hepatitisom B, a njih 1,71 posto ili 76 tisuća i 500 s osobama s hepatitisom C. Predviđa se i da će se do 2015. godine potreba za transplantacijom uzrokovanom hepatitisom C povećati za čak 600 posto, pa je, poručeno je sa skupa, došlo krajnje vrijeme da se problem počne i rješavati uz sudjelovanje svih društvenih struktura i da se izradi Nacionalni program prevencije i borbe protiv hepatitisa B i C.
Dr. Vucelić naglasio je kako je prevencija ključna u borbi s hepatitisom, te da bi se idućih 10 do 15 godina cijepljenjem cjelokupne populacije bitno smanjio problem hepatitisa B koji je jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu, s obzirom na broj zaraženih.
Što se tiče hepatitisa tipa C, problem je to što najveći dio oboljelih nije ni detektiran, jer se dobro osjećaju do kasne faze bolesti, kada dolazi do ciroze. Zbog toga se poručuje da se što veći broj ljudi testira.
Upozorio je i na to da se često osobe, pozitivne na antitijela, smatraju oboljelima premda to ne znači da i stvarno imaju bolest, već da su bile u kontaktu s virusom ili su spontano preboljele bolest i više nisu zaražene. Takvih je osoba u Hrvatskoj, prema procjenama stručnjaka, između 60 i 70 tisuća. Pretpostavlja se također, rekao je dr. Vucelić, da će se idućih godina u Hrvatskoj liječiti 200 do 300 novih bolesnika, ali da bi ta brojka mogla biti i veća zbog bolje detekcije i povećanja svijesti kod ljudi.
Danas je liječnicima na raspolaganju, kako je rekao, dramatično bolja terapija, no, zaključio je, da bi se uspješnije liječio potrebno je hepatitis otkriti u akutnoj fazi, što je kod tog oboljenja veoma teško, jer je riječ o vrlo tihoj bolesti koja se otkriva slučajno ili testiranjem, a dugo traje.
Na okruglom stolu "Hepatitis i predrasude" britanski stručnjak dr. Charles Gore govorio je o iznimnom utjecaju slavnih osoba na skidanje stigme koja prati oboljele od hepatitisa.
Najčešći su uzroci oboljenju spolno rizična ponašanja i intravenska ovisnost, ali ne i jedini, rečeno je, zbog čega oboljeli često doživljavaju odbacivanje u društvu, teško se zapošljavaju i doživljavaju razne oblike diskiriminacije.
Oboljeli mogu biti i osobe koje su primile zaraženu krv transfuzijom ili bolesnici na dijalizi, a od njih se traže potvrde da nisu ovisnici, upozoreno je. Naročito je zbog toga važno širiti znanje i informacije o toj bolesti.