Organizator skupa je profesor Milan Nosić sa riječkog Filozofskog fakulteta. Prorektor za nastavu Sveučilišta u Rijeci Goran Kalogjera u pozdravnom je govoru najavio pomoć sveučilišta pri organizaciji ovog skupa ubuduće, istaknuvši Nosićev trud. Časopis "Riječ", kojeg uređuje profesor Nosić, a u kojem se objavljuju priopćenja sa skupa, Kalogjera će predložiti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za višu znanstvenu klasifikaciju.
U uvodnom predavanju Mario Grčević sa zagrebačkog Sveučilišta analizirao je razloge odvajanja hrvatskog i srpskog kao dva zasebna jezika.
Ustvrdio je da je jedan jezik zaseban u odnosu na druge ukoliko je povijesni jezik, odnosno onaj koji je nastajao u dužem vremenskom razdoblju te pripada određenoj kulturi. Po tome, rekao je, hrvatski jezik se ubraja među povijesne jezike jer se njegova izgradnja može pratiti stoljećima unatrag.
Hrvatski i srpski jezik se ne mogu smatrati istim jezicima zbog njihove sličnosti ili međusobnoj razumljivosti jer je riječ o dva povijesna jezika, kazao je.
Njihova sličnost, dodao je, proizlazi iz činjenice da se u Austro-ugarskoj monarhiji nastojalo prilagoditi srpski jezik zapadnom kulturnom krugu, uklanjanjem elemenata koji su ga povezivali s ruskim.
To se provodilo u političkom cilju približavanja Srbije zapadnom kulturnom krugu i katoličanstvu te suprotstavljanja Rusiji, naveo je Grčević. Približavanje dva jezika nastavljeno je tijekom dvaju Jugoslavija, iz istog etatističkog cilja, lakšeg vladanja s jednim jezikom ili dva zamjenjiva kao podlogom, naveo je.
Skup traje do ponedjeljka, 25. lipnja, a radit će se u jezičnoj i književnoj sekciji.