Sud je presudio protiv upisnih planova za javne škole u Seattleu, u saveznoj državi Washington, i u Louisvilleu u Kentuckyu, zaključujući kako se oni oslanjaju na neustavnu uporabu rasnih kriterija.
Pravni stručnjaci su ocijenili da će odluka Vrhovnog suda utjecati na slične školske planove diljem SAD-a, prenosi CNN.
Konzervativna većina, na čelu s predsjednikom suda Johnom Robertsom, utvrdila je kako je potrebno koristiti druga sredstva, izuzev rasne pripadnosti, kako bi se ostvarila raznolikost u školama.
"Način da se zaustavi diskriminacija na temelju rase je zaustaviti diskriminaciju na temelju rase", naveo je u obrazloženju odluke Roberts.
Više od pola stoljeća nakon što je Vrhovni sud 1954. zabranio rasnu segregaciju u javnim školama, suci su bili duboko podijeljeni oko jedne proturječne posljedice te odluke, koju ulogu rasa treba igrati, ako uopće treba neku, kod upisa učenika na konkurentskim mjestima u osnovnim školama.
"Ova zemlja ima moralnu obvezu ispuniti predanost stvaranju integriranog društva, koje osigurava jednake mogućnosti svojoj djeci", napisao je u izdvojenom mišljenju sudac Anthony Kennedy.
"Postoji snažan interes da se izbjegne rasna izolacija, interes koji školski okruzi, u svojoj diskreciji i stručnosti, mogu odlučiti slijediti", istaknuo je Kennedy, kojem su se pridružili liberalni suci Antonin Scalia, Clarence Thomas i Samuel Alito.
Planovi upisa u škole u Seattleu i Louisvilleu su dobrovoljni, uvedeni godinama nakon što je ostvarena integracija u školama, u nekim područjima i uz pomoć sudova. Oni nisu sačinjeni kako bi stvorili rasnu raznolikost u školama, već kako bi je održali, suočenu s rasnim preuređenjem šire zajednice.
Iako je rasna segregacija stvar prošlosti, ono što opstaje u SAD je ekonomska i obrazovna segregacija, koja, posebno u gradovima, rezultira razdvajanjem po područjima stanovanja na četvrti s većinskim bjelačkim, afričkoameričkim, hispanoameričkim ili azijskoameričkim stanovništvom.
Kako logika nalaže da djeca idu u najbliže škole po mjestu stanovanja, posljedica jest sve prisutnija obnova segregacije po školama, što se planovima upisa pokušavalo izbjeći, uz ponekad apsurde situacije da su se djeca morala satima voziti do udaljene škole, jer u najbližu nisu primljena.
Protiv te prakse je 2001. godine u Seattleu tužbom ustala skupina roditelja 200 bijelih učenika, a u Lousvilleu majka jedne učenice, također bjelkinja.
Tijekom usmene rasprave u prosincu 2006. pred Vrhovnim sudom je prosvjedovalo stotine demostranata, mnogi od njih afričkoamerički studenti, noseći transparente "Jednakost u obrazovanju, ne segregacija".
Jedna od škola u središtu kontroverze je Franklin High u Seattleu s oko 1.500 učenika, od kojih je pola azijsko-američkog podrijetla, oko trećina afričko-američkog a oko sedam posto su Hispanici. Udio bjelačkih učenika je opao s 23 posto 2000. godine, na 10 posto u 2006. godini.
Administracija predsjednika Georgea W. Busha podržala je roditelje koji su podigli tužbe protiv planova za izbor škola. Zamjenik državnog tužitelja Paul Clement je na prosinačkoj raspravi ocijenio kako školski upisni planovi sadrže "jake rasne kvote" i da treba rabiti druga sredstva kako bi se osigurala rasna raznolikost.