"O Domovinskom ratu često se govori neargumentirano, a razvijanjem izdavačke djelatnosti želi se stvori prava slika o Domovinskom ratu", naglasio je ravnatelj Centra dr. Ante Nazor.
Tako je u izdanju Centra tiskana i prva Foto monografija "Na istočnom pragu Domovine" čiji je autor novinar i fotograf Mario Filipi. U knjizi su sakupljene brojne fotografije - ratnih prizora iz Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, Iloka, Nuštra, Laslova i Nove Gradiške na početku srpske agresije u ljeto i jesen 1991. godine.
Kronologiju procesa osamostaljenja Republike Hrvatske donosi knjiga "Počeci suvremene hrvatske države", u kojoj su objavljeni svi važniji dokumenti i odluke Hrvatskog sabora, te istodobno i dokumenti pobunjenih Srba, a sve to u razdoblju od donošenja Memoranduma SANU 1986. godine do proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine.
U seriji zbornika dokumenata pod nazivom "Republika Hrvatska i Domovinski rat" do sada su objavljene dvije knjige dokumenata: "Oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija oružanih snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojba na Hrvatsku" te knjiga "Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj".
Kako bi informacije o Domovinskom ratu bile dostupne istraživačima i javnosti, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio je i zbornik izjava, zapisa i studija sudionika Domovinskog rata pod nazivom "Prilozi za povijest Hrvatske ratne mornarice u Domovinskom ratu 1991. godine".
Ravnatelj Centra dr. Ante Nazor istaknuo je da su djelatnici Centra nezadovoljni kako je Domovinski rat prikazan u nekim nedavno predstavljenim udžbenicima za povijest za učenike 8. razreda osnovne škole.
Pismo s primjedbama, koje bi željeli raspraviti i s autorima udžbenika, uputili su Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta te, kazao je dr. Nazor, očekuju odgovor.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata osnovan je 2005., a zadaća mu je poticati na čuvanje i prikupljanje građe vezane za Domovinski rat.
Do sada je prikupljeno oko 2.400 kutija, odnosno 240 metara dužnih arhivske građe srpske okupacijske tvorevine u Republici Hrvatskoj, tzv. republike srpske krajine, oko 1000 sati videozapisa s ratišta u Hrvatskoj, oko 8.000 fotografija i negativa, a iz privatnih arhiva prikupljeno je oko 120 kutija građe.
Građu Centra za svoju obranu na sudu u Haagu koristili su i neki hrvatski generali, kazao je ravnatelj Centra dr. Ante Nazor.