Od Vlade su zatražili da hitno povuče taj prijedlog zakona i da organizira kvalitetnu i dužu javnu raspravu, jer, kako navode, zakoni se ne pišu za Europu već da bi dugoročno zaštitili naše interese i ovu zemlju koju zovemo Lijepom našom.
U priopćenju navode da su se "prijedlogom zakona definitivno potvrdile crne slutnje da Ministarstvo zaštite okoliša provodi interese krupnog kapitala" te da "prijedlog zakona od 350 članaka ničim konkretno ne određuje održivost, dinamiku i uvjete trošenja hrvatske obale iako je to ključno ekološko i političko pitanje".
"Umjesto da nam ponude jasno i strogo provođenje kriterija i načela zapadne demokracije, prijedlog zakona nam nudi beskrajni birokratizam koji će samo povećati neučinkovitost i korupciju, a političkoj proizvoljnosti omogućiti da i dalje dominira nad strukom i općim dobrom u neograničenoj i neopravdanoj potrošnji prostora", navode u priopćenju.
Također navode da "jeftinim populističkim trikovima o pojednostavljenju gradnje, Vlada pokušava sakriti goruće političko i ekološko pitanje u državi - tko će sutra gospodariti hrvatskom obalom". Zanimljivim drže "da iako tekst zakona preuzima Uredbu, nije preuzet članak 4. koji dozvoljava proglašenje novih turističkih zona tek nakon što su postojeće izgrađene preko 80 posto, kao ni članak 7. koji izričito zabranjuje gradnju apartmana za tržište i kuća za odmor u turističkim zonama".
"Očito se Vlada nije uspjela suprotstaviti mešetarima i građevinskom lobiju, već je morala dozvoliti sada legalnu gradnju apartmana i kuća za odmor u turističkim zonama", navodi Plavi forum.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva reagiralo je danas na tvrdnje Plavog foruma ističući da one nisu utemeljene na činjenicama.
Tim prijedlogom zakona prvi put se u hrvatskom zakonodavstvu povezuju područja prostornog uređenja, gradnje i zaštite okoliša u jedan zakon i uvodi se urbana komasacija, navodi Ministarstvo.
Također navodi da je "u taj prijedlog zakona ugrađena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora kojom su definirane brojne mjere zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti i zahvaljujući kojoj su građevinska područja smanjena za 15 posto, a turističke zone za 30 posto, u odnosu na one iz 2002.".
"Ministarstvo poseban naglasak stavlja na sudjelovanje javnosti u proceduri donošenja planova, propisujući da se planovi moraju donijeti najkasnije devet mjeseci nakon javne rasprave, a u suprotnom javna se rasprava mora ponoviti", navodi u priopćenju.
Ministarstvo ističe da su "to samo neki od novih elemenata u prijedlogu zakona iz kojih je jasno opredjeljenje ove Vlade da na kvalitetan način zaštiti prostor i okoliš, a iz primjedbi Plavog foruma čini se da oni taj prijedlog zakona nisu niti pročitali".