Prema zaključcima posljednjeg summita NATO-a u Rigi, Hrvatska i ostale članice Američko-jadranske povelje, koje od 2002. sudjeluju u NATO-ovu Akcijskom planu za članstvo (MAP), pozivnice za prijem u Savez mogu očekivati na idućem summitu u travnju 2008. u Bukureštu.
U listopadu prošle godine, tijekom službenog posjeta premijera Sanadera SAD-u, predsjednik Bush je izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u EU i NATO", dodavši da će se založiti da Hrvatska zaista bude pozvana u članstvo 2008.
Premijer Sanader razgovarao je u srijedu s glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom, nakon čega su veleposlanici zemalja članica izrazili podršku hrvatskom članstvu u NATO-u.
Na susretu sa Sanaderom 11. svibnja u Zagrebu američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns je poručio da "SAD najsnažnije podupire članstvo Hrvatske u NATO-u", te da "Hrvatsku vidi kao lidera u regiji". Isti je dan snažnu potporu hrvatskom članstvu u NATO-u izrekla i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Američko-jadransku povelju potpisali su 2. svibnja 2003. u Tirani tadašnji ministri vanjskih poslova spomenutih zemalja, Tonino Picula, Ilir Meta i Ilinka Mitrevska te tadašnji američki državni tajnik Colin Powell, čime je bila formalizirana potpora SAD-a Hrvatskoj, Albaniji i Makedoniji na putu u Sjevernoatlantski savez.
Premda Povelja predviđa načela i obveze suradnje triju zemalja glede članstva u NATO-u, pa se tako ističe reforma oružanih snaga, američka je administracija njome obuhvatila i druge kriterije, poput jačanja demokracije, prava manjina i suzbijanje kriminala, neizostavnih uvjeta za članstvo u EU.
Premijer Sanader također opetovano ističe da "NATO nije samo vojna organizacija, već organizacija koja dijeli zajedničke vrijednosti s EU poput slobode, mira, demokracije, poštivanja ljudskih i manjinskih prava te tržišnog gospodarstva".
Prema ispitivanju javnog mnijenja koje je u svibnju provela istraživačka kuća GfK Hrvatska, ulazak Hrvatske u NATO podupire 52 posto građana.
U Tirani su, kako javljaju svjetske agencije, još od srijede na snazi vrlo stroge mjere sigurnosti. U sklopu golemih sigurnosnih priprema za dolazak Busha, albanska je strana američkoj vojsci stavila na raspolaganje luke i aerodrome. Osiguranje predsjednika Busha prepušta se američkim marincima, a dozvoljena im je i primjena sile.
U političkim krugovima u Tirani dolazak Busha, prvog američkog predsjednika u posjetu Albaniji, ocjenjuje se povijesnim događajem za albansko-američke odnose koji će imati utjecaja i na stanje u regiji, posebice glede rješavanja kosovskog pitanja.