"Ova podjela znači više novca za Hrvatsku, a iskustva iz cijele Europe pokazuju da regije imaju koristi od snažnih gradova, da bez snažnih gradova nema ni snažnih regija", rekla je na završnoj konferenciji za novinare Huebner, odgovarajući na novinarsko pitanje da prokomentira novu raspodjelu statističkih regija u Hrvatskoj.
Nakon što su u novoj raspodjeli na tri statističke regije četiri županije pripojene Zagrebu, pojavile su se teze da je to loše za njih jer će, zbog bogatstva Zagreba, dobivati manje novca iz europskih fondova, a Varaždinska županija namjeravala je o tome čak provesti i referendum, od kojeg se odustalo u posljednji trenutak zbog toga što bi bio neustavan.
"Ova raspodjela, koja povezuje Zagreb s okolnom regijom, omogućuje nam da, kad RH uđe u EU, damo veća sredstva Hrvatskoj nego da je Zagreb odvojen od tog dijela države", rekla je Huebner. "Zato mi tu ideju smatramo vrlo pozitivnom", dodala je.
Ako želi drukčiju raspodjelu svojih regija, Hrvatska to može zahtijevati tri godine prije idućeg europskog proračuna, planiranog za 2014. godinu, rekla je Huebner, ali i naglasila kako to "ne bi savjetovala, jer bi se izgubile mnoge pogodnosti", dodavši kako se može surađivati i izravno s "regijama i posvetiti im osobitu pozornost".
Huebner se tijekom posjeta sastala s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, predsjednikom vlade Ivom Sanaderom, ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, ministrom mora, turizma, prometa i razvoja Božidarom te s veleposlanicima država članica akreditiranim u Hrvatskoj.
"U Hrvatsku sam došla ne samo zato što je prelijepa, nego i zbog nade da ćemo otvoriti pregovore o poglavlju 22. o regionalnoj politici i u svim smo razgovorima govorili o detaljima koje treba ispuniti u ostvarivanju tog cilja", rekla je Huebner na konferenciji.
Spomenula je kako je Hrvatska jedina zemlja koja pregovara o članstvu u EU u kojoj se provodi punpravni program ISPA (Instrument for Structural Policies for Pre-accession), ocijenivši ga iznimno važnim jer se njime izgrađuje sposobnost Hrvatske da u budućnosti, kad postane članicom EU, provodi regionalnu politiku sukladnu standardima unije.
Sa svim je sugovornicima, kako je rekla, razgovarala o pitanjima vezanim uz pripremu za budućnost, posebno napomenuvši kako je potrebno ulagati u državnu administraciju.
"Potrebno je jačati institucije i državnu službu s dobrim ljudima", kako bi postale čvrsti oslonac sustava, rekla je Huebner.
"Hrvatska sad ima određena sredstva iz pretpristupnih fondova, ali kad uđe u EU ona će biti višestruko veća i samo osposobljene institucije moći će pravilno upravljati tim sredstvima", rekla je Huebner, navevši kako treba povećati broj ljudi u administraciji, obučiti ih i odgovarajuće platiti, kako zbog boljih novčanih uvjeta ne bi prešli na druge poslove.
Na potanje kad bi pregovori o 22. poglavlju mogli početi - za dan, tjedan ili mjesec - Huebner nije željela izravno odgovoriti, rekavši kako sve ovisi o Akcijskom planu koji hrvatska Vlada treba dostaviti do srpnja i u kojem će iznijeti ciljeve i aktivnosti koje namjerava poduzeti kako bi regionalna politika funkcionirala u budućnosti te prije svega raspodjelu različitih uloga tijekom pregovaračkog procesa i poslije njega.