Prema raspravama članova Odbora, najveće šanse za izbor ima Krapac, koji je dobio najviše glasova i kod tajnog saborskog glasovanja krajem veljače, ali ne i dovoljnu većinu da bi mogao biti izabran, pa je postupak kandidiranja ponovljen.
Osim Krapca, na novi javni poziv, koji je upućen nakon što je sucu Milanu Vukoviću u ožujku istekao mandat, javili su se Babić i Andrija Laboš, zamjenik glavnog državnog odvjetnika, koji danas nije dobio potporu članova Odbora da uđe u uži krug kandidata o kojima će glasovati Sabor.
Kako je Krapac u prvom postupku kandidiranja već odgovarao na pitanja članova Odbora, danas mu je pitanje postavio samo zastupnik bošnjačke manjine Šemso Tanković, i to hoće li, postane li ustavni sudac, pokušati promijeniti diskriminirajuću praksu da se velika većina Bošnjaka u biračkim popisima još i danas vode kao Muslimani, a ne Bošnjaci.
Krapac mu je odgovorio da bi kroz dogradnju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a temeljem konsenzusa u parlamentu, pokušao inicirati promjenu odredbi o nazivima i znamenjima.
Najviše pitanja postavljeno je Babiću, koji se za razliku od Krapca i Laboša (nije mu postavljeno ni jedno pitanje), nije ranije kandidirao za ustavnog suca.
Nezavisnom zastupniku Slavenu Letici tako je odgovarao da bi, sukladno Ustavnom zakonu o suradnji s Haškim sudom, Haagu na raspolaganje stavio arhiv prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, da se ne želi izjašnjavati je li general Ante Gotovina kriv ili ne jer haški postupak traje, da ne bi zakonski zabranjivao pobačaj, te da ne bi dopustio ozakonjenje homoseksualnih brakova, niti umjetnu oplodnju neudanih žena.
Babić je rekao i da ne bi privatizirao Hrvatske vode, da bi proglasio isključivi gospodarski pojas na Jadranu, te da ne bi glasovao za odluku Ustavnog suda po kojoj bi skupština dioničara neke tvrtke mogla izvlastiti male dioničare (do pet posto vlasništva).
Na Tankovićevo pitanje smatra li diskriminirajućom provedbu sporazuma s BiH o skrbi nad pripadnicima HVO-a, budući da, tvrdi, prava ostvaruju samo Hrvati, ne i pripadnici HVO-a bošnjačke i srpske nacionalnosti, Babić je odgovorio da ista kategorija ljudi, bez obzira na nacionalnost, treba imati jednaka prava.
Florijan Boras (HDZ) upitao ga je bi li glasovao za odluku Ustavnog suda da se muškarci i žene trebaju izjednačiti u vremenu radnog vijeka (65 godina života), na što je Babić odgovorio kako smatra da bi žene, isuviše opterećene obiteljskim pitanjima, trebale raditi kraće nego muškarci.
Na upit Ingrid Antičević-Marinović (SDP) smatra li da bi i muškarci trebali ići na obvezni porodiljni dopust, Babić je odgovorio da, po njegovu mišljenju, to pravo treba pripasti samo ženama.