Na četrnaestom summitu srednjoeuropskih predsjednika sastat će se šefovi više od deset država u drugom po veličini češkom gradu koji će im biti domaćinom do subote, 26. svibnja.
Uz dvije plenarne sjednice kojima će dominirati teme europskog ujedinjavanja i jačanja suradnje, skup će biti prilika i za niz bilateralnih susreta. Prema zasad dostupnim podacima, predsjednik Mesić će se, među ostalima, susresti s talijanskim kolegom Giorgiom Napolitanom.
Sudionici summita stižu u Brno u četvrtak kada im svečanu večeru dobrodošlice priređuje češki predsjednik Vaclav Klaus. Prva radna sjednica održat će se u petak koji je rezerviran i za kulturno umjetnički program na Trgu slobode te za posjet kazalištu "Mahen".
Za subotu, posljednji dan sastanka na vrhu, najavljena je druga plenarna sjednica i završna konferencija za novinare nakon čega će strana izaslanstva napustiti Brno.
Ideja o neformalnom sastanku srednjoeuropskih predsjednika nastala je prigodom otvaranja Salzburškog festivala u srpnju 1993. kojem su nazočili tadašnji austrijski, njemački, mađarski i češki predsjednici.
S tog je skupa ostala upamćena izjava Vaclava Havela - "Predsjednici su u drukčijoj poziciji nego vlade" u kojoj Havel ističe da se vlade svakodnevno moraju baviti bezbrojnim specifičnim političkim, ekonomskim i ostalim pitanjima, dok je jedna od predsjedničkih zadaća, premda ne i jedina, stvoriti povoljnu međunarodnu klimu u kojoj vlade mogu bolje djelovati.
Njegova je zemlja, Češka, godinu dana poslije bila domaćinom prvog srednjoeuropskog summita na kojem su bila sedmorica predsjednika (Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Poljske, Slovenije i Slovačke), a u međuvremenu je skup ugostilo devet zemalja, među kojima Mađarska i Slovenija po dva puta.
Hrvatska je bila deseta zemlja u nizu, a Zagreb u listopadu 2005. godine prvi glavni grad koji organizira summit, jer je običaj da se on održava u manjim i turistički zanimljivim mjestima poput slovenskog Bleda, austrijskog Salzburga ili rumunjske Mamaije.
Predsjednik Italije na summitu se prvi put pojavio 1995., Ukrajine 1996., a predsjednici Rumunjske i Bugarske 1998. Hrvatska se kao 12. zemlja uključila na susrete srednjoeuropskih predsjednika 2000. godine u Mađarskoj kada ju je predstavljao predsjednik Mesić, tada samo dva mjeseca na dužnosti.
Premda je još uključenjem Italije, a nešto kasnije Rumunjske i Bugarske, skup prestao odgovarati zemljopisnim granicama srednje Europe i obuhvaća trećinu "starog kontinenta", summit je zadržao službeni naziv, a i karakter mu je znatno formalniji nego što je bio u prvim godinama.