Predsjednik Odbora Ivan Jarnjak je novinarima nakon zatvorene sjednice kazao kako Odbor traži i da se utvrdi odnosi li se Vladina odluka o deklasifikaciji iz listopada 2004. na sve vrste zapisa, bili oni audio ili video zapisi, ili samo na pisani transkript s brijunskog sastanka uoči akcije Oluja u ljeto 1995.
Od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Odbor zahtijeva da razmotri pitanje čuvanja i zaštite klasificiranih (tajnih) podataka.
"Odbor procjenjuje da nedostatna zaštita ili objava klasificiranih podataka najvišeg stupnja tajnosti predstavlja sigurnosnu ugrozu nacionalne sigurnosti", rekao je Jarnjak.
Osim glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, Odbor će svoje zaključke uputiti i predsjednicima države, Vlade i Sabora, te očekuje da o svemu što čine po pitanju zaštite tajnih podataka izvijeste Odbor u roku od najviše mjesec dana.
Zaključci Odbora izglasani su sa osam glasova za, te dva protiv (SDP-ovac Šime Lučin i IDS-ovac Damir Kajin) i dva suzdržana (HSP-ovac Pero Kovačević i HSS-ovac Ante Markov).
Kovačević i Markov pred novinarima su pozvali Vladu da konačno jasno kaže o kakvoj je deklasifikaciji riječ što se tiče brijunskih zapisa i za čije su potrebe deklasificirani, samo Haškog suda ili cijele javnosti.
Kovačević je istaknuo kako je bitno da se slučajevi poput objave tonskog zapisa s brijunskog sastanka na HTV-u više ne ponavljaju jer, smatra, to šteti odvjetničkim timovima hrvatskih generala optuženima pred Haškim sudom.
"Prema odluci Vlade vidljivo je jedino da je deklasifikacija rađena na zahtjev jednog odvjetničkog tima, a prema Ustavnom zakonu o suradnji s Haagom to se može tražiti samo za potrebe vođenja konkretnog postupka pred Haškim sudom i kao takvo može se samo u tim dijelovima koristiti. Problem je vlade što dosta šlampavo piše te odluke", rekao je Kovačević.
Markov bitnim drži da se rasvjetljavanjem slučaja oko objave zapisa s Brijuna pokaže da nisu novinari krivi i da stvaraju afere, već da se utvrdi obveza nadležnih tijela da štite tajnost podataka.