ZAGREB
Zagrebački Gradski odbor SDP-a sinoć je za predsjednika stranke kandidirao svog vođu i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je kandidaturu prihvatio. "Odluku gradskog odbora sam prihvatio jer je ona za mene obvezna", rekao je Bandić na kratkoj konferenciji za novinare nakon sastanka zagrebačkih SDP-ovaca u prostorima Tribine Grada Zagreba. Dodao je da je obveze preuzimao i u "puno bremenitija vremena" prije petnaestak godina, pa da ni danas neće iznevjeriti svoju gradsku stranačku organizaciju. Pritom je istaknuo kako iza sebe ima gradski SDP i "socijaldemokratski Zagreb". "Na izborima ne želimo samo sudjelovati nego pobijediti", rekao je Bnadić. Isti odgovor je ponovio na novinarska pitanja misli li da funkcija budućeg predsjednika SDP-a treba biti odvojena od kandidata za premijera te očekuje li pobjedu na izbornoj konvenciji stranke. Upitan znači li prihvaćanje kandidature da ima i premijerske ambicije Bandić je kratko rekao "sve u svoje vrijeme".
KARLOVAC
Županijski sud u Karlovcu završio je jučer istragu u slučaju Karlovačke pivovare i spis dostavio Općinskom državnom odvjetniku u Karlovcu. Županijski sud je zaključio istragu nakon što je jučer primio nalaz i mišljenje Odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta o uzroku uginuća psa Zdravka Martinovića. U nalazu se navodi da je "mogućnost gušenja predmetne kuje ugljičnim dioksidom u suglasju s rezultatima provedenih pretraga". Time je istražna sutkinja Jasminka Jerinić-Mušnjak "ustanovila da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjašnjeno, te je spis dostavljen Općinskom državnom odvjetniku u Karlovcu na daljnji postupak", izvjestila je glasnogovornica Županijskog suda u Karlovcu, sutkinja Alenka Laptalo. Zdravko Martinović je 23. veljače, tijekom šetnje sa svojom kujom Šeri uz potok kraj Karlovačke pivovare, pao u komu, a kuja je uginula. Martinović je preminuo u bolnici 19. ožujka, a utvrđeno je da je umro od posljedica nedostatka kisika. Utvrđeno je i da kisika nije bilo jer je 23. veljače u potok ispuštena velika količina ugljičnog dioksida iz Pivovare.
ZAGREB
U današnjem nastavku 25. sjednice, Hrvatski će sabor nastaviti sinoć započetu raspravu o Izvješću pučkog pravobranitelja za 2006. godinu. U Izvješću pravobranitelj Jurica Malčić navodi da dugotrajnost sporova pred Upravnim sudom, kao i sudskih postupaka uopće, izaziva najveće nezadovoljstvo građana koji su se pritužbama obraćali pučkom pravobranitelju. Smanjen je broj pritužbi u vezi s mirovinsko -invalidskim osiguranjem, vlasničkim pravima, graditeljstvom, pravima branitelja i denacionalizacijom, a broj pritužbi u vezi s pravom na obnovu otprilike je jednak, kaže se u Izvješću. No, rekao je Maličić podnoseći Izvješće, građani i on sam i dalje su ogorčeni dugotrajnošću postupaka pred sudovima. Ocijenio da je zakazao sustav nadzora nad sudovima
ZAGREB
Izložba "Prodori avangarde u hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20. stoljeća" otvorena je sinoć u Gliptoteci HAZU-a, a priredio ju je Muzej suvremene umjetnosti. Izložba autorice Jadranke Vinterhalter obuhvaća 150 slika, crteža, grafika, kolaža, fotografija i druge umjetnine 20 umjetnica i umjetnika koji su živjeli i radili u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Beogradu i drugim europskim kulturnim središtima. U nju su uključeni i avangardni časopisi Zenit, Dada Tank, Bauhaus, Der Sturm, knjige i publikacije u kojima su objavljeni likovni prilozi ili koje su opremili avangardni umjetnici. Neka od djela prvi put se pojavljuju u javnosti. Izložbu, koju je otvorio akademik Ante Vulin, likovno je postavio arhitekt Oleg Hržić. Po riječima Jadranke Vinterhalter izlaganjem djela hrvatskih umjetnika na jednom mjestu omogućuje uvid u hrvatsku avangardu u kontekstu međunardonih pokreta.
ZAGREB
Dokumentarni filma Pavla Vranjicana "Takozvana Krajina uoči Oluje" prikazan je sinoć na tribini Hrvatsko slovo uživo u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu. Film donosi priču o svakodnevnom životu srpskih povratnika u selu Žagrović kod Knina, rodnom mjestu haaškoga optuženika za ratne zločine Mile Martića. Autor je kroz prisjećanja srpskih povratnika iz zaseoka Martići pokušao oživjeti ozračje i raspoloženje stanovništva okupiranih područja pred hrvatsku vojnoredarstvenu operaciju Oluja. Iz razgovora sa sugovornicima otkriva se način i evakuacija srpskoga stanovništva s područja koja su bila zahvaćena hrvatskim oslobodilačkim akcijama. Govoreći o filmu, autor je istaknuo kako su mnogi srpski povratnici spremni i pred sudom posvjedočiti o organizaciji bijega, ali su zbog, kako je rekao, nezainteresiranosti hrvatskih vlasti prepušteni prijetnjama i ucjenama iz Srbije i Republike Srpske.