Sanja Nikčević, profesorica osječkoga Sveučilišta, govorila je o srednjovjekovnom kazalištu, Vesna Stipčević sa zagrebačkoga Staroslavesnkog instituta o svetačkim legendama i Legendi o svetoj Venefridi, a profesor Hrvatskih studija pater Vladimir Horvat o odnosu Kašićeve "Venefride" i Gundulićeve "Dubravke".
Sanja Nikčević smatra kako su prikazanja samonikli žanr zapadnoeuropske civilizacije. "Premda i danas žive, nastala su u srednjem vijeku", podsjetila je, dodavši kako su vezana za religioznu tematiku.
Stipčević je podsjetila na Venefridino velško podrijetlo, o kojoj se legenda još iz 7. stoljeća proširila po kršćanskom svijetu.
Govoreći o Kombolovoj nepravednoj ocjeni umjetničkoga rada Bartola Kašića, Horvat je upozorio na njegov kročeanski pristup umjetnosti, po kojem se vrijednost umjetničkoga djela prosuđuje samo po količini stvaralačke fantazije. Taj stav napustio je i sam B. Crocce, napomenuo je. Također je ustvrdio da je Kašićeva Venefrida, kao i Gundulićeva Dubravka bila izvedena 1627. u Dubrovniku.
"U kompozicijskom smislu obje drame govore o odnosima kršćanskoga i nekršćanskog svijeta", napomenuo je, dodavši kako i Dubravka i Venefrida veličaju slobodu.
Studenti su nakon kolokvija, pod vodstvom voditeljica dramske skupine Željke Brlet i Ive Srnec, izveli Kašićevu "Svetu Venefridu".