Skup je održan u rujnu prošle godine u kojoj je cijeli svijet obilježavao 250. godišnjicu rođenja glazbenoga genija W. A. Mozarta.
U Zborniku je, osim četiri izlaganja na temu glazbe i odnosa prema Mozartu, objavljeno i nekoliko radova koji se tiču odnosa medicine i umjetnosti kroz neurologiju, kao značajni dio medicine.
U uvodu Vida Demarin, predstojnica Klinike za neurologiju KB Sestre milosrdnice, ističe da je zadnjih desetljeća neuroznanost došla do brojnih modernih spoznaja iz područja kognicije i svijesti, te da je u području umjetnosti otkriveno da tijekom slušanja glazbe, izvođenja plesa, gledanja likovnih djela, dolazi do promjena u funkciji određenih područja mozga.
Što se tiče glazbene umjetnosti pokazalo se da se tijekom slušanja ili izvođenja glazbe određeni obrazac aktivira u lijevoj racionalnoj hemisferi mozga, dok u onih koji se ne bave glazbom, slušanje iste skladbe aktivira samo područja u desnoj, kreativnoj hemisferi.
U suvremenoj neurologiji stručnjaci su došli i do pojma Mozartov efekt, a temelj toga efekta leži u super organizaciji moždane kore, čija određena područja rezoniraju sa superiornom arhitekturom Mozartove glazbe. Ne samo Mozartova glazba, nego i izlaganje drugim zvukovima i različitim oblicima vibracija, doživotno se može utjecati na zdravlje, učenje i ponašanje, a otkrivene su i široke mogućnosti terapeutske primjene glazbe, zaključila je Vida Demarin.
U Zborniku su još četiri rada "Skladbe W. A. Mozarta i nekih njegovih bečkih suvremenika u hrvatskim arhivima i zbirkama", autorice Vjere Katalinić s Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU-a.
Muzikolozi Enio Stipčević i Zdravko Blažeković prikazali su djelo poznatog austrijskog skladatelja Johanna Petrusa Jakoba Haibela i njegovih šesnaest novopronađenih misa iz Đakova.
Haibel je živio i stvarao na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Na poziv đakovačkoga biskupa Antona Mandića 1806. napustio je Beč i došao u Đakovo. Iduće godine ženi se Sophiom Weber, sestrom Mozartove udovice Konstanze.
Haibel je na mjestu zborovođe đakovačke katedrale ostao sve do smrti 1826.
U zbirci Franje Kuhača u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu sačuvano je 16 Haibelovih misa iz njegova slavonskoga razdoblja, sve u autografu.
Muzikologinja Bosiljka Perić-Kempf kritički se osvrnula na zloupotrebu Mozartova imena koji je postao austrijski i svjetski brand. Dodala je da je velikom skladatelju njegov genij osigurao besmrtnost na kojoj je izrasla cijela industrija i od koje danas živi turistička ponude cijele jedne države.
U Zborniku je objavljen i tekst muzikologa Marcela Bačića "O Mozartu".