Sinagoga, otvorena 1867. u današnjoj Praškoj ulici, izgrađena je u neposrednoj blizini glavnog zagrebačkog trga koji se u to vrijeme s drugim površinama Donjega grada pretvarao u novu urbanu cjelinu.
Tako je gradnja sinagoge predstavljala i doprinos u realizaciji modernog zagrebačkog središta, a ne samo afirmaciju židovske manjine koja se sredinom 19. stoljeća u Austro-Ugarskoj Monarhiji još borila za ravnopravnost, kazala je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević.
Iako je izgrađena i prije no što su Židovi dobili sva građanska prava, sinagoga u Praškoj ulici nije prva judaistička bogomolja u Zagrebu. Židovska općina osnovana je još 1806., a prostori za molitve nalazili su se u Petrinjskoj, Gajevoj i Vlaškoj ulici.
Cijeli trošak izgradnje velike sinagoge zagrebački su Židovi, kojih je tada bilo manje od tisuću, snosili sami. U godinama koje su dolazile njihova je zajednica jačala i u razdoblju između dva svjetska rata doživjela kulturni i gospodarski procvat.
Arhitekt Aleksandar Laslo prikazao je seriju fotografija o zagrebačkoj sinagogi, njezinu nastanku te nestanku u prvim godinama ustaške vlasti, nakon donošenja rasnih zakona i provođenja holokausta.