Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u Hrvatskoj bile su, prema podacima za siječanj ove godine, niže nego u pet država članica Europske monetarne unije - Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, a razlika među kamatnim stopama smanjena je s oko 2 postotna boda, koliko je iznosila 2003. godine, na gotovo izjednačenu razinu u ovoj godini.
Pokazala je to danas predstavljena analiza "Kamatne stope ulaze u Europu: usporedba kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj i eurozoni", koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradila tvrtka Arhivanalitika.
U siječnju ove godine, prema podacima iz te analize, hrvatska se kamatna stopa pozicionirana točno u sredini - između najniže i najviše u Europi.
Kamatne stope u Hrvatskoj bile su niže od onih u Austriji, Finskoj, Grčkoj, Italiji i Sloveniji, a više od onih u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Španjolskoj.
Direktor Arhivanalitike Velimir Šonje pojasnio je kako se ta konvergencija kamatnih stopa unazad par godina može pojasniti velikom konkurencijom na hrvatskom tržištu, kao i smanjenjem ukupnih političkih i gospodarskih rizika koji su doveli do smanjenja kamatnih stopa u Hrvatskoj.
Također, "rigidnost" prosječnih kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj u ovoj se analizi pojašnjava i rastom udjela novoodobrenih kredita u švicarskim francima, koji se odobravaju uz niže kamatne stope od kamatnih stopa na kredite vezane uz euro te time smanjuju prosjek.
Istodobno, rekao je Šonje, razloge treba potražiti i u činjenici da kamatne stope na kredite u eurozoni praktički trenutno reagiraju na rast referentne kamatne stope na euro Europske središnje banke (ECB), započet u 2005. godini, od kada i rastu kamate na kredite u tim zemljama.
Iako se primjerice kod potrošačkih kredita zadržala nešto veća razlika nego kod stambenih, početkom ove godine i u tom je segmentu došlo do konvergencije, pa se kamatne stope na dugoročne potrošačke kredite u Hrvatskoj već kreću unutar intervala određenog najvišom i najnižom kamatnom stopom u eurozoni.
Daljnji rast referentnih kamatnih stopa na euro i franak prouzročio bi tako i snažan pritisak na rast kamatnih stopa na hrvatskom tržištu, no kako se očekuje smirivanje tempa rasta kamatnih stopa na svjetskom tržištu, to se ne bi trebalo dogoditi, pokazuje analiza.