Prema mišljenju direktora HUB-a Zorana Bohačeka, ovakva se odredba predlaže "zbog pritisaka sindikata", a bez da je predlagatelj, odnosno Ministarstvo pravosuđa, izradio Procjenu učinka promjene propisa (RIA), inače uobičajenu pri donošenju novih zakona u Europskoj uniji, koja bi pokazala "katastrofalan ekonomski i socijalni učinak na građane i gospodarstvo".
Dodao je i kako je HUB, ako je potrebno, spreman financirati izradu takve procjene.
Umjesto određivanja granice na jednu trećinu plaće, što je najlošije rješenje, rekao je Bohaček, možda bi bolji pristup bio odrediti primjerice egzistencijalni minimum ili udio u prosječnoj plaći u Hrvatskoj.
Naime, pojasnio je, na ovaj se način postavlja i pitanje utvrđivanja stvarnog dohotka građana, koji ne mora biti jednak njegovoj plaći, odnosno koji mu omogućava viši kredit, na kraće vrijeme ili primjerice ratu otplate kredita i veću od same plaće.
Ujedno, ovakvo ograničenje može samo dovesti do produžavanja roka otplate kredita, što ujedno znači i veći iznos koji će na kraju građanin platiti banci.
Istodobno, ne ograničava se ovrha nad pokretninama ili nekretninama, što znači da je povećana vjerojatnost da klijent zbog neuredne otplate kredita ostane primjerice bez stana.
Bohaček je naglasio i kako i same banke imaju vrlo jasna pravila upravljanja rizikom, koji nadzire i Hrvatska narodna banka, te da je očito da u tom smislu dobro posluju s obzirom da je naplata kredita građana vrlo dobra, čak i viša nego u EU.
Naime, postoje procjene da je tek 2 posto zaduženih građana neuredno u otplati kredita, što znači da im se ovim ograničenjem "daje legitimnost u neodgovornom ponašanju u osobnim financijama", dok se ostalim građanima ograničava pravo slobodnog ugovaranja, kao i ustavno pravo raspolaganja plaćom, rekao je Bohaček, te zapitao zašto se onda na taj način ne ograniči primjerice i "trošenje u kladionicama ili doniranje u dobrotvorne svrhe".