Bolesti krvožilnog sustava uzrokuju plakovi ili masne naslage koje se talože na stjenkama arterija zbog čega one otvrdnu, odnosno izgube elastičnost. To može dovesti do srčanog udara, angine pectoris i drugih ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Brojne su se studije bavile pitanjem u kojoj mjeri psihički stres djeluje na srce, no većina je bila usmjerena na depresiju, a ne tjeskobu. U nekoliko studija kojima je cilj bio istražiti utjecaj tjeskobe na razvoj srčanih bolesti, taj je fenomen obično mjeren samo jedanput, a ne tijekom duljeg vremenskog razdoblja, objavljeno je Journal of the American College of Cardiology.
U istraživanju je sudjelovalo 516 pacijenata - srčanih bolesnika koji su ispunili standardni upitnik o tjeskobnim stanjima koji se provodio jedanput godišnje tijekom tri i pol godine. U istraživanju je sudjelovalo 82 posto muških pacijenata prosječne životne dobi od 68 godina.
Nagomilanu tjeskobu znanstvenici su povezali s povećanim rizikom od srčanog udara. Osobe kod kojih je tjeskoba bila iskazana u umjerenoj mjeri imali su manje izgleda za takav rizik.
Nakon dubljih analiza znanstvenici su ustvrdili da nagomilana tjeskoba može rezultirati i raznim drugim rizičnim faktorima koji ugrožavaju zdravlje, poput visokog krvnog pritiska ili dijabetesa. Slažu se da je potrebno provesti daljnje kliničke studije kako bi se ustanovilo može li i u kojoj mjeri sustavan rad na smanjenju tjeskobe poboljšati stanje kod pacijenata s bolestima krvožilnog sustava.