FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HSLS-HSS: bez ulaganja u obrazovanje nema gospodarskog rasta

ZAGREB, 10. svibnja 2007. (Hina) - Hrvatska socijalno-liberalna stranke (HSLS) i Hrvatska seljačke stranke (HSS) predstavile su danas dio svog koalicijskog izbornog programa za područje obrazovanja i znanosti, čiji razvitak smatraju najbitnijim preduvjetom za razvitak gospodarstva.
ZAGREB, 10. svibnja 2007. (Hina) - Hrvatska socijalno-liberalna stranke (HSLS) i Hrvatska seljačke stranke (HSS) predstavile su danas dio svog koalicijskog izbornog programa za područje obrazovanja i znanosti, čiji razvitak smatraju najbitnijim preduvjetom za razvitak gospodarstva.

Bez promjena u obrazovnom sustavu ne možemo očekivati promjene u gospodarstvu, a Hrvatska si ne može dopustiti model po kojemu bi nudila jeftinu radnu snagu, već stručnjake koji će za svoj rad biti adekvatno plaćeni, ocijenila je predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić na današnjoj konferenciji za novinare.

Ključnim za razvitak gospodarstva potpredsjednik HSLS-a Ivan Čehok smatra poboljšanje obrazovnog sustava od predškolske dobi do ustrojstva cjeloživotnog učenja, dok bi se obavezno obrazovanje produžilo s osam na jedanaest godina, od pete do 16. godine.

Po njegovim riječima, građanima se ne može jamčiti osam posto gospodarskog rasta na temelju znanja, jer taj proces treba trajati najmanje od četiri do šest godina, što pokazuju iskustva Kine, Irske i Kazahstana.

Za dugoročnu strategiju zalaže se i Dragutin Feletar iz HSS-a, koji je istaknuo da su Bolonjski proces i revolucionarne promjene donijele samo kaos u sustav obrazovanja, a minimalne rezultate.

Već sada se može nazrijeti da će to smanjiti kvalitetu stručnjaka koji će izaći s fakulteta, istaknuo je Feletar.

Želimir Janjić, potpredsjednik HSLS-a, rekao je da bi, prema njihovu prijedlogu, izdvajanja za znanost i obrazovanje do 2010. porasla s pet na sedam posto, što bi iznosilo više od 700 milijuna kuna.

Programom se predlaže, među ostalim, veći broj djece u predškolskom odgoju i gimnazijama, više visokoobrazovanih, veće plaće i bolje uvjete rada za nastavno osoblje, potporu strukovnim školama, jačanje stručnih studija te uvođenje obrazovne iskaznice kao legitimacije individualnih obrazovnih postignuća.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙