Ta dvoknjižna edicija na 1004 stranice sadrži 180 kronološki poredanih natuknica koje je esejistički obradilo 68 znanstvenika i 30 suradnika, donosi i 600 fotografija, a objavio ju je zagrebački nakladnik Profil International.
Profesor Budak, koji je odabrao je natuknice i autore te odradio urednički posao, kazao je da je ideju za pisanje takve knjige dobio još 90-tih godina prošloga stoljeća "rezigiran ondašnjim tretiranjem nacionalne kulture i potpuno poremećenim kriterijima".
U skladu s Budakovom početnom idejom leksikon je trebao sadržavati samo osobe i to one koje više nisu među živima te spomenike koji su mogli zadovoljiti vrlo stroge kriterije. Tako su, kada je riječ o osobama, to trebali biti hrvatski nobelovci i oni koji bi to bili da je u njihovo doba postojala Nobelova nagrada.
I dok su, dodao je Budak, kriteriji postupno postali ipak nešto blaži, leksikon je proširen i sadržajno pa se sada, po riječima akademika Nedjeljka Fabria, u njemu mogu naći tri vrste tema, odnosno članka - osobnosti, osebujnosti i otkrića.
Rekavši da se ne bi usudio ništa zamjeriti Budakovoj "piramidi urednikovanja", Fabrio je podsjetio i na osnovni Budakov kriterij koji stoji u predgovoru leksikona - da u njega ulazi sve ono što u hrvatskoj baštini možemo ocijeniti izuzetnim i izvan okvira nacionalne vizure.
S tim u vezi, Fabrio je spomenuo i nekoliko imena koja bi se, smatra, trebala naći u leksikonu ali ih nema, među kojima su i skladateljica Dora Pejačević te Frano Supilo i Anto Trumbić.
Akademik Tonko Maroević smatra pak da je riječ o verifikaciji europskih kriterija iz hrvatske perspektive te da je, pri tomu, likovna umjetnost prošla nešto bolje u odnosnu na druge discipline zbog univerzalnosti njezina jezika.
Iako svjestan da je za odabir osoba bitna i rezonanca njihova djela, Maroević bi bio zadovoljan da se, među umjetnicima, primjerice našao i samozatajni Ordan Petlevski.
Leksikografu Antunu Vujiću sviđa se pak što u leksikonu, primjerice, nije bilo mjesta za Marka Pola, ali bi bio zadovoljan da je spomenut i Ivan Filip Vezdin, autor prve sanskrtske gramatike na hrvatskom jeziku. Ipak, svjestan je da je sve teže uspostaviti kriterije što se približavamo našemu vremenu.
Dizajner Nikola Ljubičić osvrnuo se pak posebice na natuknicu o hrvatskom grbu, a Nikola Albaneže na kravatu koju, kako je rekao, svi prepoznaju kao dio hrvatskoga identiteta.