Glasovima Srpske radikalne stranke (SRS), Socijalističke partije Srbije (SPS) i koalicije Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i Nove Srbije (NS) Velimira Ilića, za potpredsjednike Skupštine izabrani su Nataša Jovanović (SRS), Radojko Obradović (DSS-NS) i Milutin Mrkonjić (SPS).
U znak prosvjeda što je Tomislav Nikolić izabran za predsjednika parlamenta, kandidate za potpredsjednike odbile su predložiti Demokratska stranka (DS) Borisa Tadića, Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića, kao i G17 Plus Mlađana Dinkića.
G 17 Plus od trenutka Nikolićevog izbora i ne sudjeluje u radu parlamenta a njeni dužnosnici u izvršnoj vlasti u srijedu su podnijeli ostavke.
U raspravi koja je prethodila izboru troje potpredsjednika, predstavnici Tadićevih demokrata i Jovanovićevih liberala isticali su činjenicu da je u Srbiji uspostavljen sustav vrijednosti koji je na snazi bio 90-tih godina i koji, s obzirom na sastav parlamenta, "nije izraz izborne volje građana".
Zastupnici Koštuničinog DSS-a nisu se u raspravi izjašnjavali o tome postoji li mogućnost da do petka oni, socijalisti i radikali formiraju parlamentarnu većinu za izbor mandatara za sastav nove vlade.
Srbijanski predsjednik Tadić je dopisom od tih stranaka u utorak zatražio da ga do petka, 11. svibnja, obavijeste imaju li parlamentarnu većinu ili ne. O tome ovisi može li biti izabrana nova vlada ili će Tadić u ponedjeljak, 14. svibnja kad ističe rok za formiranje vlade, raspustiti Skupštinu i raspisati nove parlamentarne izbore.
Predsjednik zastupničkog kluba DS-a Milan Marković je za skupštinskom govornicom izjavio da je Aleksandar Vučić, glavni tajnik SRS-a u srijedu otputovao u Den Haag kako bi u Scheveningenu s predsjednikom stranke, haškim optuženikom Vojislavom Šešeljom dogovorio moguću zajedničku vladu s Vojislavom Koštunicom i socijalistom Ivicom Dačićem.
U međuvremenu, i dalje stižu reakcije na izbor Nikolića za predsjednika parlamenta. U elektroničkim medijima se primjerice citira izjava profesorice na Fakultetu političkih znanosti Milice Delević Đilas, bivše čelnice Ureda za europske integracije Srbije iz vremena vlade premijera Zorana Đinđića, po kojoj je Srbija u ovom trenutku udaljenija od Europske unije nego prije godinu dana, kad su zbog nesuradnje s Haškim sudom prekinuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
"Danas smo dalje od toga jer ne vidim ni najmanju mogućnost da se nakon svega što se dogodilo u Skupštini formira vlada koja bi jamčila obnovu povjerenja i korake potrebne za nastavak suradnje s Haškim sudom", kazala je ona za Radio B92.
U srijedu su se, osim političkih posljedica Nikolićeva izbora, počele pokazivati i gospodarske: na burzi su dionice pale čak za 6,5 posto, a euro je u samo jednom danu porastao za više od jednog dinara (nešto manje od jedne kune), te je intervenirala Narodna banka Srbije, koja je na međubankarskom deviznom tržištu prodala 38,4 milijuna eura, kako bi podmirila potražnju za devizama i spriječila preveliku dnevnu promjenu deviznog tečaja.