Stručnjaci za promet nekretninama stoga su istaknuli potrebu oblikovanja stambene politike to jest značajnijeg uključivanja države u rješavanje stambenih potreba građana.
Trenutno stanje je takvo da tržište upravlja sudionicima u prometu nekretninama, a ne oni njim, ocjenjuje primjerice Dubravko Ranilović iz tvrtke Kastel Nekretnine. Prema njegovim riječima, nastavi li se u sadašnjim razmjerima kupnja stanova prema financijskim mogućnostima, a ne prema potrebama, većina hrvatskih obitelji u budućnosti će živjeti u garsonjerama i jednosobnim stanovima.
Prema podacima koje je iznio, prosječna tražena cijena četvornog metra stana u Hrvatskoj u prošloj godini bila je 1.660 eura, a prosječna postignuta cijena 1.400 eura.
U Zagrebu, u kojem je 52 posto svih stambenih jedinica u Hrvatskoj, prosječno je za kvadrat stana prošle godine traženo 1.876 eura, a prosječna postignuta cijena bila je 1.823 eura.
Ranilović drži da je, suprotno čestom javnom mišljenju prema kojem stranci značajno utječu na cijene nekretnina u Hrvatskoj, dominantan utjecaj domaćih kupaca, jer stranci zauzimaju samo 0,5 posto tržišta.
Od stranaca, kako je rekao, nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju Nijemci (53 posto) te Austrijanci, državljani Velike Britanije i Mađari. U nadolazećem razdoblju, pak, očekuje se pojačan interes Slovenaca jer je sa Slovenijom nedavno utvrđen reciprocitet pri kupnji nekretnina.
Sveučilišni profesor ekonomije Ljubo Jurčić smatra da na cijene nekretnina u Hrvatskoj utječu neuravnoteženo tržište i očekivanje ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Tržište nekretnina je u neravnoteži jer je potražnja puno veća od ponude, a to rezultira rastom cijena pri čemu je problem, kaže Jurčić, što građani većinom financiraju kupnju stanova kreditima, odnosno budućim dohocima, koji nisu pokriveni sadašnjom proizvodnjom i realno predvidivim budućim razvojem. U tom području, smatra Jurčić, građani su kao rijetko gdje u razvijenim zemljama u potpunosti prepušteni tržištu.
Na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina nekoliko stotina sudionika ima priliku slušati predavanja domaćih i stranih stručnjaka koji izlažu o problematici stanovanja, uredskih prostora, logističkih parkova i prodajnih prostora te o ulaganjima u turističke nekretnine.
Neke od tema su i perspektive Zagreba kao moderne europske metropole, hrvatsko pravo nekretnina, arhitektura i prostorno planiranje, financiranje te urbanizam i izdavanje dozvola.