Nybakk, koja se pravima žena bavi još od 70-ih godina prošlog stoljeća, naglasila je kako je za postizanje rodne ravnopravnosti, uz dobre zakone i institucije, nužna i promjena društvenih stajališta.
Postizanje ravnopravnosti žena u politici dugotrajan je proces koji se u Norveškoj odvija desetljećima, kazala je Nybakk ističući da vrlo važnu ulogu u tom procesu imaju ženske stranačke organizacije.
No, unatoč postignutom napretku, pred norveškim političarima još je puno posla. Među studentima je više žena nego muškaraca, no sveučilišnih profesorica je svega 15 posto, muškarci su brojčano nadmoćni i na položajima u gospodarstvu, a znatno više i zarađuju, rekla je Nybakk.
Norveški parlament nedavno je donio zakon po kojem u upravama privatnih tvrtki mora sjediti najmanje 40 posto žena.
Kao poseban problem istaknula je neke običaje doseljenika, poput prisiljavanja mladih žena na udaju i spolnog sakaćenja, te trgovinu ljudima, zbog koje je Norveška nedavno zakonom zabranila kupovanje seksualnih usluga.
Saborske zastupnice zanimalo je kako se Norveška nosi s nasiljem u obitelji, a Nybakk je odgovorila da skloništa za žrtve obiteljskog nasilja uglavnom koriste imigrantice, dok nasilnicima država pruža psihološku pomoć.
Zastupnice su suglasne u ocjeni da je zastupljenost žena u Saboru zadovoljavajuća, ali je ne prati ekvivalentna zastupljenost u lokalnim vlastima.
Kazale su i kako su, unatoč dobroj zakonskoj regulativi, žene u Hrvatskoj još uvijek podcijenjene i šikanirane na tržištu rada, te da odrađuju više od 90 posto kućanskih poslova, skrbi za djecu i starije članove obitelji.
Veleposlanica Kraljevine Norveške Elizabeth Walaas ocijenila je da će europske zemlje zbog niske stope nataliteta morati optimalno iskoristiti sve svoje ljudske resurse, za što je rodna ravnopravnost od presudnog značaja.