Ženska sekcija SSSH u priopćenju ističe da nije iznenađena odlukom Ustavnog suda o izjednačavanju uvjeta za žene i muškarce, jer je još 2003. u Strategiji razvitka "Hrvatska u 21. stoljeću", koju je donijela tadašnja Vlada, eksplicitno navedena takva odluka i propisan rok za ujednačavanje do 2018.
Iznenađuje da brojne ženske udruge tada nisu niti pokušale "pritisnuti" Vladu kako bi započela s pripremama za takvo izjednačavanje, umjesto što je izgubljeno četiri godine mogućeg prijelaznog roka.
Ženska sekcija SSSH podsjeća kako je još 1999. Europski sud pravde presudio da se moraju izjednačiti uvjeti umirovljenja žena i muškaraca, te da je 2000. godine donesena Europska direktiva o nediskriminaciji, kojom je zemljama članicama dat rok da direktivu primijene do kraja 2006.
Mnoge su europske zemlje odmah pokrenule proces osmišljavanja rješenja kojima bi se takvo izjednačavanje provelo, ali i s trendom podizanja dobi za umirovljenje na 67 ili 68 godina.
Ženska sekcija traži da Vlada u rješavanju tog problema, s obzirom na pogoršan položaj žena na tržištu rada i ekonomsku diskriminaciju žena u društvu, uvede prijelazno razdoblje od najmanje 15 godina, sa sukcesivnim pristupom.
Predlaže izradu Nacionalne strategije za promicanje ravnopravnosti spolova na tržištu rada, s operativnim planom, kako bi se ubrzao napredak u postizanju ekonomske ravnopravnosti žena.
Treba uvesti kompenzacijske mjere, kakve imaju brojne zemlje u kojima se uvjet dobi za umirovljenje kod žena umanjuje prema broju djece, kao primjerice u Sloveniji (za prvo dijete osam mjeseci) ili Slovačkoj (prvo dijete - godina dana).
Kod nas bi trebalo uvesti kompenzacije u visini od jedne godina za prvo dijete, te po šest mjeseci za svako daljnje.
Ženska sekcija također predlaže za oba roditelja uvođenje uplaćivanja razlike u doprinosima za mirovinsko osiguranje za vrijeme korištenja trudničkog i porodnog dopusta, odnosno bolovanja za njegu djeteta, do iznosa njihove pune bruto plaće.
(Hina) pp/xmd ymd