U ožujku je Ruska akademija znanosti, koju je osnovao Petar Veliki, prezrivo odbacila vladin plan za uspostavljanjem novog nadzornog tijela koje će kontrolirati njene financije i uključivati ljude iz predsjedničke administracije.
Vlada ističe da je reforma Akademije neophodno potrebna da se zaustavi neprekidni odljev mozgova iz Rusije, učini istraživanje isplativijim za generaciju mladih znanstvenika i da se pomogne u izgradnji visoko tehnološke ekonomije što je Putin postavio za cilj.
"Naravno, u Staljinovo vrijeme Akademija je bila pod kontrolom centralnog komiteta Komunističke partije", rekao je Ginzburg u izjavi za britanski list Sunday Telegraph.
"No, tada ste mogli doći s idejom - kako poslati prvi Sputnik u svemir. Sada vlada misli da znanost mora donositi samo zaradu i profit, što je apsurdno", dodao je.
"Naravno, sve je to zbog Putina. Naša je demokracija daleko od idealne", dodao je Ginzburg (90) koji je 2003. podijelio Nobelovu nagradu za fiziku zajedno sa svojim kolegom Aleksejem Abrokosovim.
Putin, čiji je drugi mandat pri kraju, uživa veliku popularnost u narodu dok ekonomija brzo raste i podižu se prihodi ljudi no neki kritičari ga optužuju da koči demokratske reforme te uspostavlja kontrolu nad birokracijom i ekonomijom. Također ga neki otpužuju da pokušava uvesti kontrolu i nad Ruskom akademijom znanosti.
Akademija sada bilježi već skoro 300-godišnju povijest, a ponosi se desetinama dobitnika Nobelove nagrade koje dala.