"Došlo je do rasta u protoku novca izvana namijenjenog izravnom miješanju u naše unutarnje poslove", istaknuo je.
"Ima onih koji bi se, vješto koristeći pseudodemokratsku retoriku, željeli vratiti u nedavnu prošlost - neki da pokradu nacionalna bogatstva zemlje, zarobe ljude i državu; drugi da nam uzmu ekonomsku i političku neovisnost", ustvrdio je.
On nije naveo određene zemlje kao izvore financiranja, ali njegova izjava održava nedavne ruske službene pritužbe na račun američkog financiranja organizacija za promociju demokracije u Rusiji, komentira AP.
Ruski dužnosnici su opetovano izjavljivali da je cilj takvog financiranja izazvati masovne oporbene prosvjede kao što su bili oni koji su posljednjih godina doveli na vlast prozapadne čelnike u susjednoj Gruziji i Ukrajini.
Putin je pozvao na usvajanje oštrijih zakona u borbi protiv ekstremista, prenose ruske novinske agencije.
"Neki ljudi nisu neskloni koristiti najprljavije metode u pokušaju da raspire međuetnička i međuvjerska neslaganja u našoj multietničkoj i demokratskoj zemlji".
"S tim u vezi molim vas da ubrzate usvajanje promjena zakona kojima se pooštravaju kazne za ekstremističke akcije".
Hoće li Rusija postići svoje strateške ciljeve ovisi o rezultatima izbora za Državnu Dumu (donji dom parlamenta) koji će se održati u prosincu.
"Postizanje naših strateških ciljeva izravno ovisi o sastavu parlamenta nakon 2. prosinca".
Govoreći o gospodarskom razvoju zemlje, Putin je rekao da "Rusija nije samo potpuno prevladala svoje dugo razdoblje pada proizvodnje, nego je i postala jedna od deset najvećih svjetskih ekonomija".
Ruski predsjednik proglasio je moratorij na Sporazum o konvencionalnim snagama u Europi iz 1990. rekavši da potpisnice NATO-a nisu ratificirale taj sporazum i da ne poštuju njegove odredbe.
"S tim u vezi smatram da treba proglasiti moratorij na rusku provedbu tog sporazuma, u svakom slučaju dok ga sve zemlje NATO-a ne ratificiraju".
Što se tiče razmještanja dijelova američkog proturaketnog štita, Putin je naglasio da to nije problem samo u rusko-američkim odnosima, nego se tiče i svih europskih država te je predložio da to pitanje razmotri OESS.
Iduće godine parlamentu će se obratiti novi predsjednik, najavio je Putin kojem istječe mandat 2008., ali je istaknuo da je još prerano za davanje političkog testamenta.
Mnogi su očekivali da će "ovo obraćanje biti usredotočeno na rezultate postignute od 2000. i filozofsku analizu preporuka za budućnost", dodao je.
"Ja mislim da bi bilo neumjesno da mi procjenjujemo svoj rad i preuranjeno da je iznesem svoj politički testament".
Putin je rekao da je donio odluku o uspostavi predsjedničke biblioteke u Rusiji koja bi nosila ime Borisa Jeljcina, prvog demokratski izabranog ruskog predsjednika koji je preminuo u ponedjeljak.
Putinovo obraćanje, koje je trajalo jedan sat i 14 minuta, 44 puta je prekinuto pljeskom, javljaju ruski mediji.