Zakazano je devet ročišta prije ljetne stanke i to od 18. do 20. lipnja, te od 10. do 12. i 16. do 18. srpnja, doznaje se od glasnogovornika suda Krešimira Devčića.
Dvojici umirovljenih hrvatskih generala sudit će se u velikoj dvorani zagrebačkog suda.
U slučaju koji je Haški sud ustupio hrvatskom pravosuđu u rujnu 2005. zagrebačko tužiteljstvo predlaže saslušanje 143 svjedoka, od kojih su 32 zaštićena. Među svjedocima bi se trebali naći i pripadnici UN-a, koji su nakon akcije Hrvatske vojske došli na područje Medačkog džepa, te neki svjedoci iz Srbije.
Za prvih devet zakazanih ročišta sudske pozive su dobile samo stranke u postupku, odnosno obrane dvojice generala i tužiteljstvo, a saslušanje svjedoka početi će nakon ljetne stanke.
Osim suca Mrčele, u sudskom vijeću su još suci Jasna Pavičić i Siniša Pleše.
Prije zakazivanja glavne rasprave izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je prigovor obrane na optužnicu, uz obrazloženje da je nedopušten jer je optužnica postala pravomoćna već 2004., kada ju je potvrdilo raspravno vijeće Haškog suda.
Zagrebački sud odbio je i zahtjev tužiteljstva za pritvaranjem optuženih, uz obrazloženje da to nije neophodan, no odredio je mjere opreza, pa se tako Ademi jednom mjesečno mora javljati na policiju, ne smije napuštati mjesto boravišta i utjecati na svjedoke, dok je Norcu zabranjen kontakt sa svjedocima.
Ademi početak suđenja čeka na slobodi, a Norac u kaznionici u Lipovici, gdje služi 12-godišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog ratnog zločina nad civilima počinjenog 1991. na gospićkom području. Odslužio je nešto više od polovine kazne.
Optužnica dvojicu generala tereti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika tijekom akcije "Medački džep" 1993. Ademi je tada bio vršitelj dužnosti zapovjednika Zbornog područja Gospić, a Norac zapovjednik 9. gardijske motorizirane brigade i Sektora 1, posebne operativno-taktičke grupe ustrojene specijalno za akciju "Džep '93".
U optužnici je poimenice navedeno 28 civilnih žrtava i pet zarobljenih vojnika, od kojih su neki okrutno zlostavljani i masakrirani. Jedan od preživjelih zarobljenika dobio je status zaštićenog svjedoka.