Ukupno je u prošloj godini stambeni fond u Hrvatskoj umanjen za 1.178 stanova sa ukupno 80.084 četvorna metra korisne površine.
Najčešći razlog isključenju iz stambenog fonda bilo je rušenje zbog gradnje novih građevina - zbog toga je u 2006. srušeno 768 stanova, što je u ukupnom broju udio od 65,2 posto, a slijedi bespravna gradnja sa 312 stanova što je udjel od 26,4 posto.
Zbog dotrajalosti i drugih razloga lani su u Hrvatskoj srušena 22 stana (udio od 1,9 posto u ukupnom broju stanova isključenih iz stambenog fonda), a 76 stanova je prenamijenjeno u nestambeni prostor, ili su dva, odnosno više stanova spojeni u jedan (udio od 6,5 posto).
Statistika također bilježi da su svi srušeni stanovi imali struju, a 80 posto njih imalo je vodovodne i kanalizacijske instalacije.
Po broju srušenih (ili prenamijenjenih) stanova prednjači Zagreb u kojem je na taj način stambeni fond prošle godine umanjen za 246 stanova.
Više od dvjesto stanova isključeno je iz stambenog fonda u još dvije županije - Zadarskoj 223 stana, te Osječko-baranjskoj 211 stanova.
Slijede Požeško-slavonska županija u kojoj je u prošloj godini stambeni fond smanjen za 71 stan, Virovitičko-podravska sa 65, te Šibensko-kninska županija sa 64 srušena (ili prenamijenjena) stana.
Najmanje je pak stanova srušeno ili prenamijenjeno u Primorsko-goranskoj županiji (10), potom Krapinsko-zagorskoj (9), Splitsko-dalmatinskoj (7), Varaždinskoj i Ličko-senjskoj županiji (u svakoj po 6).
Prema službenoj statistici, jedina županija u kojoj u prošloj godini nije srušen ni jedan stan je Dubrovačko-neretvanska.
Podatci Državnog zavoda za statistiku za razdoblje 2002.-2006. pokazuju da je u prošloj godini zabilježen rekordan broj stanova isključenih iz stambenog fonda, da je primjerice u odnosu na 2005. ukupan broj udvostručen, a broj stanova srušenih zbog bespravne gradnje veći gotovo 4,5 puta.
Naime, 2005. iz stambenog je fonda bilo isključeno ukupno 516 stanova, prošle 1.178, a uz prošlu najviše je stanova bilo isključeno 2003. godine (808).
Svih tih godina najčešći razlog rušenja stanova bila je gradnja novih građevina, a prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, rušenje bespravne gradnje bilo je zanemarivo 2002. kada su zbog toga srušena samo četiri stana, te posebice 2003. kada službena statistika ne bilježi ni jedan zbog toga srušeni stan.
No, nakon toga dinamizira se i proces rušenja bespravne gradnje - 2004. zbog toga je srušeno 187 stanova, 2005. njih 70, a 2006. znatno više, 312 stanova.
Statistika o stanovima isključenim iz stambenog fonda temelji se na godišnjim izvještajima o srušenim zgradama sa stanovima i prenamjeni stambenog prostora koje ispunjavaju službe ovlaštene za graditeljstvo u županijama i gradu Zagrebu, te Uprava za inspekcijske poslove u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a na osnovu dokumentacije o izdanim dozvolama za uklanjanje zgrada sa stanovima ili građevnih dozvola za rekonstrukciju zgrada.
Državni zavod za statistiku sredinom ožujka objavio je i podatke o stambenoj izgradnji u prošloj godini i prema tim podatcima pravne osobe sa 20 i više zaposlenih ukupno su završile 7.151 stan, a krajem 2006. u gradnji su imale 8.023 stana.