Amir Kapetanović dobio je ovogodišnju nagradu HAZU-a za filološke znanosti, kao jedan od rijetkih mladih stručnjaka, za kritičko izdanje književnih djela Nikole Nalješkovića koje je u jednoj knjizi na 576 stranica godine 2005. objavila Matica hrvatska. Za to izdanje napisao je i opsežan predgovor u kojemu je temeljito obradio Nalješkovićev književni doprinos.
Kapetanović kaže da je na tom projektu počeo raditi 2001. te da je, uz svakodnevne poslove na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, gdje je zaposlen, radio na kritičkom izdanju tri-četiri godine.
"Postoji više hrvatskih pisaca koji zaslužuju kritičko izdanje, ali mene je zainteresirao rukopis Nalješkovićevih djela budući da za života nije objavio nijedan književni tekst, nego su oni prepisivani. U drugoj polovici 19. stoljeća Žepić i Jagić objavili su dva sveska njegovih djela u biblioteci 'Stari hrvatski pisci'", rekao je Kapetanović, dodajući kako ga je kao povjesničara hrvatskog jezika zanimala i Nalješkovićeva književna štokavština stara 500 godina, zatim iz književno-povijesne perpektive raznolik opus sastavljen od pjesama, drama i maskerata, njegova bogata korespodencija, najopsežnija renesansna zbirka te njegova zanimljiva sudbina budući da je kao trgovac propao i završio u zatvoru zbog duga te se uzdignuo kao znanstvenik i književnik.
Kritičko izdanje prvi put u jednoj knjizi donosi cijeli opus Nikole Nalješkovića (1505.-1587.), autora sedam dramskih tekstova, ljubavnih pjesama, poslanica, nadgrobnica i maskerata kojega je starija književna povijest predstavljala uglavnom kao "pjesnika u sjeni" Vetranovića i Držića.
Kapetanović je prvi put na jednome mjestu objavio 181 autorovu pjesmu, od kojih neke nisu bile poznate.
"U čitavu poslu znatno mi je pomogao suradnički rad na projektu - Tekstologiji hrvatske pisane baštine", kaže Kapetanović, koji sada vodi petogodišnji projekt izradbe starohrvatskoga rječnika od prvih pisanih spomenika do godine 1500.
Po njegovim riječima, u Hrvatskoj se u izradbi toga rječnika malo kasni, drugi narodi su ga već napravili - Poljaci, Česi.
"Radi se o opsežnom poslu koji će obraditi raznolik i bogat korpus", izjavio je, dodajući kako je teško reći koliko će rječnik imati riječi, ali se nada da će ih biti do 70.000.
Amir Kapetanović (Pakrac, 1975.) diplomirao je, magistrirao i doktorirao na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Tema njegova doktorskog rada bila je "Arhaizmi u hrvatskom jeziku".