Prilikom odobravanja kredita građanima 17 hrvatskih banaka započet će od 2. svibnja s korištenjem kreditnih izvješća Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK), dok se uključivanje svih 20-tak banaka osnivača Registra u korištenje svih usluga HROK-a očekuje u roku od tri mjeseca, najavila je na današnjoj konferenciji za novinare članica Uprave HROK-a Lidija Hanžek.
U Registru se, rekla je Hanžek, trenutno nalaze podaci o 2,5 milijuna građana - korisnika kredita, jamaca i sudužnika, te o 6,5 milijuna kreditnih odnosa - kredita, sudužničkih i jamstvenih odnosa, minusa po tekućim računima i sl., odnosno sve informacije o kreditnim odnosima klijenata i banaka.
Direktor Sektora upravljanja rizicima u Zagrebačkoj banci Eugen Paić-Karega je pritom naglasio kako banke već i sada znaju tko su 'loši' korisnici kredita te da je cilj Registra zapravo prepoznati 'dobre' dužnike, a među njima i klijente drugih banaka, kojim će se s vremenom omogućiti povoljniji uvjeti kreditiranja, kroz diferencijaciju kamatnih stopa, blaže instrumente osiguranja i sl.
Smisao nije eliminirati loše, već pronaći dobre dužnike i njima ponuditi bolje uvjete, čime će se skratiti provjera kreditne sposobnosti klijenata, odnosno omogućiti brže odobravanje kredita, i to u skladu s financijskim mogućnostima samog klijenta.
No, podaci iz Registra će se koristiti i kako bi se onemogućilo da se dodatna zaduženja odobre osobi koja je već "na rubu".
Dodao je i kako se time ujedno štite i ostale osobe uključene u nečiji kreditni odnos, poput jamaca i sudužnika, koji dobivaju dodatni mehanizam zaštite jer se više, primjerice, neće moći dogoditi da banka zbog nepoznavanja nečije loše kreditne prošlosti dodijeli kredit osobi koja bi mogla u neprilike dovesti jamce i sudužnike. Istodobno, bankama se smanjuje rizik kod davanja kredita.
Mladen Šunjić iz Hrvatske poštanske banke (HPB) pritom je istaknuo i kako snažan poticaj bankama za korištenje Registra predstavljaju i "Smjernice za upravljanje kreditnim rizikom koji proizlazi iz plasmana stanovništvu" Hrvatske narodne banke, a koje su i na tragu Bazelskih standarda za rad banaka.
Ujedno, dodao je, HNB je morala izdati i suglasnost za samo osnivanje tvrtke HROK bankama osnivačicama, kojih je 2004. godine, prilikom osnivanja bilo 20.
Za izdavanje kreditnog izvješća HROK-a klijenti banaka morat će dati pismenu suglasnost, koju klijent može potpisati samo sam za sebe, a predstavnici banka tvrde da uskrata te suglasnosti neće ujedno i onemogućiti klijentu dobivanje kredita, kao i da u razdoblju "uhodavanja" sustava ta izvješća neće imati presudni utjecaj na kreditni zahtjev.