Naglašava, međutim, kako ima kvalitetnih istraživača koji su uspjeli, čak i bez jasne podrške svojih institucija i sustava znanosti općenito.
"Potrebno je značajnije podržavati postojeće jezgre izvrsnosti koje su se dokazale na međunarodnoj razini, te ozbiljno stimulirati najbolje mlade ljude iz naše sredine, ali i one koji su obrazovani u razvijenim zemljama svijeta", izjavio je, dodavši kako se u Hrvatskoj često manipulira definicijom izvrsnosti, što daje krive smjernice mladim znanstvenicima.
Siniša Volarević, redoviti profesor i pročelnik Zavoda za molekularnu biotehnologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 2001., nagradu HAZU-a, koja će sutra biti uručena dobitnicima za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u 2006., dobio je za znanstvene rezultate koji su međunarodno prepoznati i mogu se definirati kao značajno znanstveno otkriće u području molekularne biomedicine koje bi moglo dovesti do važnih otkrića za razvoj novih protutumorskih lijekova.
"Moj laboratorij istražuje molekularne mehanizma rasta stanice i diobe stanice. Logično je da dioba stanica, bez popratnog povećanja mase, ne može dovesti do povećanja ukupne mase nekog organa, organizma ili tumora", kaže Volarević i dodaje kako su uz to pretpostavili postojanje mehanizma koji kontrolira povećanje mase stanice te da ima ključnu ulogu u zaštiti od bolesti (npr. malignih tumora).
Da bi testirali tu hipotezu, kako pojašnjava, u tijelu miša su inaktivirali gen koji je važan za funkciju staničnog stroja i koji omogućuje rast.
"Rezultati našeg rada, objavljivani tijekom zadnjih nekoliko godina u vrhunskim časopisima Science, Genes and Development i Molecular Cellular Biology, dokazali su postojanje tog mehanizma, te njegovu ovisnost o p53 genu, za kojega se od ranije znalo da sprječava nastanak malignih tumora", rekao je, dodavši kako su ti rezultati ukazali na mogućnost da taj kontrolni mehanizam štiti od nastanka malignih tumora.
Volarević napominje da će njihova buduća istraživanja imati za svrhu bolje razumijevanje otkrivenog mehanizma i ciljano testiranje njegove važnosti u sprječavanju nastanka malignih bolesti.
Otkrića riječkoga laboratorija, kojemu je Siniša Volarević na čelu, vrlo su zapažena u svjetskoj znanstvenoj zajednici. Rad objavljen u časopisu "Science" proglašen je jednim od najznačajnijih otkrića u toj godini, a onaj u "Genes and Development" popraćen je velikim komentarom u časopisu "Cell Death and Differentiation". Na temelju teksta u "Molecular and Cellular Biology" pozvani su da napišu rad za časopis "Cell Cycle".
Volarević kaže kako im je Medicinski fakultet osigurao laboratorijski prostor, a najveći dio opreme sam je donio iz Švicarske prilikom povratka.
"Snalazili smo se na različite načine. Sustav nas podržava putem projekata, koji se ne financiraju velikim iznosima. Naš znanstveno-istraživački rad Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa financira sada s oko 30.000 eura godišnje", izjavio je dodavši kako je s tim teško raditi na svjetskoj razini u području u kojemu oni rade. Dodaje kako je pozitivno to što znanstvene novake financira država.
"Bez napornog rada u uvjetima u kojima živimo i radimo teško se može nešto ozbiljno postići u kompetitivnim područjima znanosti. Dakle, ključ uspjeha je motivirati mlade suradnike vlastitim primjerom i kvalitetnim projektima. A to u našoj sredini i nije tako lako", izjavio je, dodavši kako je za razvoj njegova znanstveno-istraživačkog potencijala od ključne važnosti bilo njegovo obrazovanje i rad u vrhunskim znanstveno-istraživačkim institucijama u SAD-u i Švicarskoj.
Da bi istraživanja bila prepoznatljiva u svijetu, osim napornog rada i motivacije cijelog tima, od izuzetne je važnosti pronaći pravi problem za istraživanje i prilagoditi rad uvjetima naše sredine, kaže Volarević. Neracionalnim korištenjem preskupih tehnologija ponekad se u Hrvatskoj pokušava nadoknaditi manjak pravog znanstvenog problema. To je loše jer se troše velika sredstva, a rezultati nisu pretjerano dobri, zaključuje Volarević.
Siniša Volarević (Split, 1962.) titulu doktora medicine stekao je na Medicinskom fakultetu u Splitu 1987., a stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1994. Usavršavao se na institutima u SAD-u, Njemačkoj i Švicarskoj u području imunologije, stanične i molekularne biologije.