Na ovogodišnjem bijenalu izvest će se šest njegovih djela, što je, po riječima organizatora, premalo za presjek, ali po izboru dostatno da se uoče glavne točke toga velikoga opusa.
Penderecki je danas podsjetio da je prvi put došao u Zagreb 1963. na Drugi bijenale te da je od tada bio čest gost u Zagrebu.
Glazbena kritika smatra ga jednim od najvećih skladatelja 20. stoljeća koji je glazbeni studij pohađao kod Artura Malawskog i Stanislava Wiechowicza u Krakowu. Ondje zatim i predaje, a kao predavač dugo godina djeluje i na uglednim svjetskim učilištima. Njegova djela od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća izazivaju veliku pozornost u različitim područjima glazbenog stvaralaštva.
Govoreći o novoj glazbi, Penderecki je rekao kako ni jedan od umjetničkih pravaca nije toliko trajao kao avangrada u glazbi.
Novinare je uputio u razloge ravnanja vlastitim djelima, jer, kako je rekao, često nije bio zadovoljan načinom na koji su ih izvodili orkestri i dirigenti. Rekao je kako je neke izvedbe doživljavao kao pravi "harakiri".
O suradnji s Pendereckim govorili su jedan od osnivača Muzičkog bijenala Zagreb Milko Kelemen i umjetnički ravnatelj Berislav Šipuš.
Na koncertu Zagrebačke filharmonije 27. travnja izvest će se Adagio, 4. simfonija za veliki orkestar iz 1989., te Concerto grosso za tri violončela i orkestar iz 2000.