U sklopu sutrašnje XXXVIII. skupštine Znanstvenoga vijeća za naftu HAZU-a, on će održati predavanje "Strategija proizvodnje i uporabe geotermalne energije u energetskom razvitku Republike Hrvatske".
Getliher napominje kako, za razliku od niza europskih zemalja gdje su pokrenuti mnogi projekti korištenja alternativnih i obnovljivih izvora energije, Hrvatska u tome znatno zaostaje.
"Unatoč tomu što u našoj zemlji postoji višestoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne energije, dosad se crpljenje vruće vode isključivo koristilo za grijanje prostora i kupanje", ističe Getliher, koji predviđa porast korištenja geotermalne energije, posebno u uslužnom sektoru i poljoprivredi.
Napominje da je ustvari traganje za ležištima nafte i plina dovelo do otkrića geotermalnih voda na mnogim lokalitetima u Hrvatskoj - na Panonskom području, središnjoj Hrvatskoj i Dinaridima.
"Gospodarski razvoj Hrvatske mijenja viziju o budućoj potražnji i zadovoljavanju potrošnje mineralnih sirovina, pa tako i geotermalnih voda. Racionalizacija poslovanja i želja za unaprjeđenjem profitabilnosti u naftno-rudarskoj djelatnosti nameće potrebu intenziviranja provedbe strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, poglavito geotermalnom energijom", kaže Getliher.
Smatra kako će korištenje geotermalne energije ovisiti o mnogim čimbenicima, a nadasve o ulaganju u postrojenja za korištenje te energije.
Očekuje, međutim, da će se u idućem razdoblju povećati ili pokrenuti nova proizvodnja na geotermalnim poljima u Hrvatskoj, a istodobno, osim usklađivanje zakonske regulative, smatra za potrebno stvaranje povoljnijih uvjeti za porast udjela energije iz obnovljivih izvora, poglavito geotermalne energije, zbog povećanja energetske efikasnosti.
Getliher drži da će postojeći i budući projekti za korištenje geotermalne energije dobiti poticaje kako bi se Hrvatska po opsegu korištenja obnovljivih izvora energije približila ciljevima Europske unije do 2010.