Stručnjaci obiju tvrtaka istaknuli su da je riječ o idealnom nalazištu za gradnju geotermalne elektrane jer je riječ o vodi temperature 175 Celzijevih stupnjeva i kapaciteta 83 litre u sekundi, a riječ je o obnovljivom izvoru energije koji bi se mogao koristiti oko 25 godina bez gotovo ikakvih gubitaka, a voda bi se vraćala u ležište.
Oba su zainteresirana ulagača pokazala primjere nekoliko svojih geotermalnih elektrana, no o točnom iznosu ulaganja nisu mogli govoriti dok se ne doznaju svi detalji.
Američko-izraelski Ormat, kazali su njegovi predstavnici, već se povezao s Inom i nekoliko drugih hrvatskih tvrtaka, a njegovi stručnjaci predstavili su mogućnosti iskorištavanja geotermalnog izvora Velika ciglena u proizvodnji električne energije te u grijanju staklenika za proizvodnju cvijeća i povrća.
Predstavnik Ormata Eytan Kaplan istaknuo je kako je prednost što je Ina već osigurala izvore te nisu potrebne nove bušotine, pa nema rizika.
Po riječima Željka Jurilja, direktora tvrtke Geoen koja je koordinator za projekt u koji je uključen Ormat, riječ je o elektrani od oko 8 kilovata, a zajedno s bušotinama projekt je vrijedan oko 50 milijuna dolara.
Gradonačelnica Đurđa Adlešić istaknula je da uskoro očekuje i predstavljanje zainteresiranih ulagača s Islanda gdje je i najviše takvih elektrana. Napomenula je da će o svemu konačan sud donijeti stručnjaci, a ne politika, dodavši kako Hrvatska ima vrlo malo iskustva u tom poslu.
Ovaj projekt omogućio bi korištenje 30 do 50 posto jeftinije i to obnovljive energije koja ne onečišćuje, a Bjelovar bi učinila privlačnijim ulagačima.
Istaknula je kako se konačna odluka o ulagaču očekuje do kraja godine, a uskoro će biti predstavljeni rezultati Studije opravdanosti korištenja geotermalne energije iz nalazišta Velika ciglena koju za HEP na poticaj grada radi zagrebački Ekonomski fakultet.